Jedno od najvažnijih pitanja koje se ovih dana postavlja u javnosti jest hoće li najavljeni period, koji će trajati najmanje tri godine, za Hrvatsku predstavljati problem ili spas?
Piše: Ariana Vela, direktorica konzultantske tvrtke EU PROJEKTI
Pokazatelji (ne)uspješnosti hrvatskog gospodarstva upućuju na to da je Hrvatska izgledni kandidat za ulazak u tzv. „postupak prekomjernog deficita“ kako se naziva skup mjera Europske komisije namijenjenih smanjenju proračunskog manjka i javnoga duga. O njemu je nedavno stidljivo progovorio ministar Branko Grčić da bi naknadno drugi ministri ostavili dojam da se radi o procesu oko kojega se ne treba pretjerano zabrinjavati.
Piše: Ariana Vela, direktorica konzultantske tvrtke EU PROJEKTI
Pokazatelji (ne)uspješnosti hrvatskog gospodarstva upućuju na to da je Hrvatska izgledni kandidat za ulazak u tzv. „postupak prekomjernog deficita“ kako se naziva skup mjera Europske komisije namijenjenih smanjenju proračunskog manjka i javnoga duga. O njemu je nedavno stidljivo progovorio ministar Branko Grčić da bi naknadno drugi ministri ostavili dojam da se radi o procesu oko kojega se ne treba pretjerano zabrinjavati.
Jedno od najvažnijih pitanja koje se ovih dana postavlja u javnosti jest hoće li najavljeni period, koji će trajati najmanje tri godine, za Hrvatsku predstavljati problem ili spas?
Prema odredbama Ugovora o Europskoj uniji, država članica postaje kandidatom za ulazak u postupak prekomjerenog deficita prekoračenjem sljedećih referentnih vrijednosti utvrđenih Protokolom o postupku u slučaju prekomjernog deficita:
– deficit opće države u odnosu na bruto domaći proizvod od 3%;
– javni dug opće države u odnosu na bruto domaći proizvod od 60%.
I deficit i javni dug već su premašili navedene referentne vrijednosti (već u 2014. deficit će se popeti na alarmantninh 5,5%, a dodatan razlog za paniku predstavlja nadolazeća promjena u metodologiji statističkog obuhvaćanja određena kriterijima Eurostatovog modela. Naime, promjenom metode obuhvaćanja vrijednosti će porasti jer su u trenutnoj metodologiji neki dugovi isključeni iz promatranja.
Kada Hrvatska uđe u postupak zbog prekomjerenog zaduživanja bit će, uz Mađarsku, druga država članica kojoj se to dogodilo odmah nakon pristupanja EU. Mađarska je, naime, bila sankcionirana zbog nemogućnosti smanjenja proračunskog duga i to zabranom korištenja EU fondova u iznosu od 495 milijuna eura.
Za Hrvatsku ova procedura može rezultirati i pozitivno i negativno. Pozitivan scenarij značio bi aktivnu primjenu svih mjera koje Vlada usuglasi s EU u za to određenom roku. U prošlosti se pokazalo da su nam napuci „s visoka“, kao što su bili oni MMF-a, pomagali pa se treba nadati da će država biti u stanju prnaći prostor kako za uštede, tako i za nužan ekonomski rast. Nužne reforme očekuju se u sektorima zdravstva, javne administracije, mirovinskom sustavu, ali je istovremeno potrebno uložiti veliki trud u privlačenju investicija i stvaranju povoljnog gospodarskog okruženja.
U suprotnom možemo očekivati zaoštrenje kreditne politike EIB-a, veće proceduralne probleme prilikom izdavanja obveznica i vrijednosnih papira, visoke novčane kazne ili, kao u slučaju mađarke, djelomičnu suspenziju sredstava iz EU fondova, što će našemu gospodarstvu biti dodatan udarac koji će teško prebroditi.
Ariana Vela, direktorica konzultantske tvrtke EU PROJEKTI
Posjetite nas na prvom hrvatskom portalu o EU fondovima – EU PROJEKTI INFO, i saznajte sve o EU fondovima (www.eu-projekti.info)
Važna obavijest:
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu Poslovni.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu Poslovni.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.Primarni budžeski suficit
Na jedan zahtjev (putem privatne poruke) moram se opet javiti za riječ. Naime, kolegica koja mi je napisala poruku predlaže da objasnim što je to primarni budžetski suficit i zašto tvrdim da će njegovo postavljanje kao osnovnog zahtjeva Hrvatskoj izazvati veliku nervozu (a nakon nje i ostalo).
Dakle, odgovor je da se objašnjenje može lako naći na nizu mjesta počevši od Wikipedie pa nadalje ali ipak: primarni budžetski suficit (po mojim saznanjima) znači pokriće svih budžetskih rashoda i pripadajući dio otplata državnog duga (obratite pažnju na terminologiju!)- ali bez kamata na državni dug.
Skrušeno priznajem da nisam provjeravao njegovo značenje već više od dva decenija, ali mislim da je to to.
Inače primarni budžetski suficit se postavlja kao onovna medicina državama koje dospiju u situaciju poput Hrvatske jer bez toga ne mogu krenuti na put ozdravljanja (Argentina, Brazil i najnoviji primjer Grčka). Grčka je sredinom ljeta uspjela početi ostvarivati primarni budžetski suficit. Vjerojatno je kod toga imao i veliku ulogu njemački ministar financija Wolfgang Scheuble koji je otvoreno upozorio da Grčka može očekivati daljnju pomoć samo ako počne ostvarivati budžetski suficit jer daljnjih otpisa njenih dugova po Schaubleu više neće biti (“Einer neuer Schuldenschnitt fuer Griechenland wird es nicht geben“).
Kako će Grčka izaći na kraj a dugom koji će u 2014. godini po predviđanju MMF-a doseći čak 180% njenog BDP-a ostaje da se vidi.
Što se Hrvatske tiče, lako je pretpostaviti koliki će biti broj nepotrebnih i suvišnih koje će (najzad!) trebati otpustiti u državnom i javnom sektoru (počevši od onih na izmišljenim radnim mjestima pa nadalje) jer će to biti i može biti glavni način njegovog ostvarenja.
To je i razlog šutnje o toj ključnoj stvari u našim medijima – naravno da je to jedna od najvažnijih tema o kojoj se građani neće imati prilike izjašnjavati iako će golemoj većini njih upravo ona odrediti daljnji način života.
No, to je i kod Hrvatske kao i kod desetaka drugih država koje su nagomilale dugove koje ne mogu vratiti pa moraju tražiti otpis jednog njihovog djela cijena koja se za to mora platiti.
Sam postupak neće rješiti ništa bitno iz slijedećih razloga: Hrvatska već dugo nije u stanju servisirati svoj državni dug. Kako je rekao ministar Linić, nemamo niti za kamate a od poreza se ne može ubrati dovoljno pa treba prodavati državnu imovinu (koja je još preostala). To ne može potrajati još dugo.
Ono što će biti “skretnica” koja će promijeniti situaciju jest postizanje primarnog budžetskog suficta. To je cilj koji će postaviti MMF, nakon njega trojka a onda i Njemačka.
O tome smo već iscrpno pisali na ovom forumu više puta.
Ovaj redoslijed razvoja događaja ( a la Grčka) će naravno uslijediti tek kada Hrvatska i javno prizna da nije u stanju servisirati svoj državni dug i da treba pomoć.
Uključite se u raspravu