Na užas salonskih liberala Grci su u nedjelju međunarodnim kreditorima izrekli povijesno "ne". Bilo bi preuzetno reći da je ovakav rezultat bio očekivan, tim više jer se iz ispitivanja javnog mnijenja moglo iščitati samo da će rezultat biti tijesan. No, rezultat je – logičan.

Samo nekome tko posljednjih pet godina nije pročitao ili čuo niti jednu informaciju o tome kako običan Grk živi pod mjerama štednje ishod nedjeljnog referenduma može biti iznenađujući. Čitatelje možda treba podsjetiti da je grčka dužnička kriza buknula prije četiri godine kada su uvedene mjere štednje nakon odobrenog programa financijske pomoći. Baš kao i prije četiri godine, sadašnja nova eskalacija grčke krize u javni je prostor donijela tvrdnje o lijenim Grcima koji se samo "baškare" pod suncem uživajući u suncu, vinu i dobroj hrani, dok troše novac zarađen u drugim, sjevernijim i štedljivijim dijelovima Europe.

Devastirano grčko društvo
Dok je takva tvrdnja mogla koliko-toliko držati vodu prije četiri godine, danas se pokazuje da je grčki narod gorko "okajao" svoje financijske grijehe iz prošlosti. Statistički podaci dokazuju kako su mjere štednje – uvedene s ciljem da grčke javne financije osove na noge – potpuno devastirale grčko društvo. Plaće u javnom sektoru – toj crvenoj krpi za svakog pravog liberala – pale su za trećinu, a mirovine za 45 posto. Dok je 2009. stopa nezaposlenosti iznosila 9,6 posto, 2013. se popela na frapantnih 27,3 posto.

Slikovitije rečeno, gotovo svaki treći radno sposobni Grk ostao je bez posla u svega četiri godine. Naravno, to je snažno povećalo siromaštvo. Udjel stanovništva koje se nalazilo na rubu siromaštva, i to nakon socijalnih transfera, već 2012. popeo se na 23 posto. Od toga, među radno aktivnim stanovništvom u dobi između 18 i 64 godine stopa je iznosila 24 posto, među umirovljenicima 17 posto, a među mladima čak 27 posto. Drugim riječima, svaki četvrti radno sposobni Grk nalazio se na rubu siromaštva. Nedavne medicinske studije pokazuju izravnu vezu između uvedenih mjera štednje i oštrog rasta broja samoubojstava koje su se povećale za 35 posto. Sažeto rečeno nakon svih ovih brojki, običnom Grku mjere štednje donijele su samo suze.

U takvim okolnostima, nakon što su se desetljećima na vlasti izmjenjivale dvije političke dinastije, Karamanlis iz desne Nove demokracije i Papandreou iz lijevog PASOK-a, na političku scenu dolazi Syriza. Izbore dobiva na obećanjima da će prekinuti sa štednjom jer je očito kako ne ispunjava svoju osnovnu funkciju smanjenja duga, a grčko je društvo bacila u ambis siromaštva. Već Syrizina pobjeda naznačila je da su Grci odlučili raskinuti s oligarhijama koje su ih i dovele u ovakvo stanje. Raspisivanjem referenduma grčki je narod dobio priliku da odluči između dvije alternative. S jedne strane nudio se poznati pristup koji očito jamči samo borbu za goli opstanak i sigurno, polagano nestajanje, a s druge strane stajala je mala, potpuno neizvjesna mogućnost da se opet živi život dostojan čovjeka.

Ugrožavanje projekta euro
Očajnom čovjeku koji želi preživjeti i nesigurna je šansa dovoljno dobra. Što će sada biti – hoće li biti izbačeni iz eurozone, hoće li morati napustiti euro, uvesti opet drahmu koja će devalvirati i pokrenuti spiralu inflacije – o svemu će tome Grčka razmišljati kasnije. Međutim, referendum je lopticu prebacio i na suparničko polje. Sada neće morati razmišljati što će i kako će samo najjužnija članica eurozone, već i ta velika i moćna Europa. Njoj se sada nude dvije opcije.

Nastaviti s politikom čvrste ruke prema Grčkoj i izbaciti je iz eurozone ili razmisliti je li zemlja koja doprinosi europskom gospodarstvu sa svega dva posto dovoljno nevažna da ugrozi puno veći projekt. A to je euro, najopipljiviji oblik europskog ujedinjenja koje je pak možda najznačniji politički projekt u novijoj povijesti. Izbacivanjem Grčke europska valuta bi vjerojatno izgubila dio kredibiliteta, baš kao i eurozona i Europska unija u cjelini. Ako se to želi izbjeći, jedini izlaz je otpis dobrog dijela grčkih dugova za koji je Međunarodni monetarni fond utvrdio da je matematički neotplativ. Što znači nestajanje Grčka je naučila. Sada će tu lekciju učiti i Europa.

Novi standard

Eccos i Petrokemija – digitalna transformacija kamionskog prometa

Poslodavac prijetelj obitelji

Cilj projekta je nagraditi poslodavce koji razumiju važnost ravnoteže između poslovnog i obiteljskog života