Živimo u doba zabrinutosti radi pogubnih posljedica automatizacije na radna mjesta, suočeni sa sumornim novinskim naslovima koji upozoravaju na činjenicu da će uspon robota učiniti cijele kategorije poslova zastarjelima. Ali taj fatalizam pretpostavlja da nismo sposobni obuzdati ono što stvorimo kako bismo poboljšali naše živote, a samim time i naše poslove.  Dokazi o potencijalima tehnologije u pomaganju razrješavanja naših problema oko zapošljavanja mogu se naći na platformama za talente koje se nalaze na internetu.

Digitalne platforme već su preobrazile brojne segmente gospodarstva. Primjerice online tržišta koja su stvorili Amazon i Alibaba, već su značajno preoblikovala maloprodajni krajolik, djelomično i uslijed mijenjanja lokalne prirode maloprodajnih tržišta. Online platforme za talente usvojile su sličan pristup svijetu rada – sa sličnim posljedicama. Stvaranjem regionalnih, nacionalnih, pa čak i globalnih tržišta rada, one omogućavaju poslodavcima zavirivanje u šire riznice talenata i spajanje onih koji su u potrazi za zaposlenjem sa znatno širim rasponom mogućnosti. Stoga je tipična potraga za zaposlenjem značajno izmijenjena i trenutno se približavamo kritičnoj masi nezaposlenih koja je neophodna za postizanje promjena u brojkama vezanim uz zaposlenje.  

Rasipanje potencijala
Web stranice kao što su LinkedIn, Monster.com i Indeed.com – koje spajaju pojedince s poslodavcima koji teže popunjavanju tradicionalnih radnih mjesta – već su pokrenule stotine milijuna pojedinačnih korisnika i brojne vodeće svjetske kompanije i imaju najveći udio u gospodarskom učinku. Međutim, tu su i digitalna tržišta koja pokreću "ekonomiju honorarnih poslova" koja spajaju freelancere s radnim zadacima, od razvoja weba do platformi za spajanje vozača, smanjujući količinu nedovoljno iskorištene radne snage i kapitala. Digitalne platforme doprinose većoj transparentnosti i učinkovitosti tržišta, a to je upravo vrsta ometanja koja je neophodna današnjim tržištima rada. U brojnim zemljama, 30 do 45% radno sposobne populacije je nezaposleno, neaktivno, ili radi samo honorarno.

U međuvremenu, tvrtke se žale da ne mogu popuniti otvorena mjesta u različitim sektorima. Oni koji jesu zaposleni često zapnu u ulogama koje ne iskorištavaju u potpunosti njihove vještine. Ta pitanja ukazuju na zapanjujuću razinu rasipanja ljudskog i gospodarskog potencijala. Problemi potiču iz činjenice da današnja tržišta rada odašilju nezgrapne i necjelovite signale, kao i signale ograničene geografskim pretpostavkama vezano uz vještine za kojima trenutno postoji potražnja. Posljedično, prikazivanje puta obrazovanja, usavršavanja i karijere podrazumijeva priličnu količinu nagađanja. To ne šteti samo radnicima; to također znači da potrebe kompanija mogu ostati neudovoljene.

Online platforme za talente mogu poboljšati učinkovitost tržišta gomilajući podatke o kandidatima i otvaranju radnih mjesta na širem geografskom području, što bi prosvijetlilo radnike po pitanju poslova koji su trenutno otvoreni, kao i vezano uz aktivnosti koje trebaju poduzeti u cilju dobivanja posla koji će ih više ispunjavati. Ta dinamika mogla bi biti osobito važna u Europi, u kojoj se mogućnost zapošljavanja radikalno razlikuje u različitim zemljama (pa čak i u različitim regijama unutar zemalja) te se brojni ljudi osjećaju zarobljenima u stagnirajućim lokalnim gospodarstvima. Nadalje, olakšavajući brzo pronalaženje zaposlenja, online platforme za talente skraćuju trajanje nezaposlenosti, dok otvaranje mogućnosti za fleksibilna honorarna zaposlenja može privući veći broj neaktivnih radnika da postanu dijelom radne snage, ali i pomažu honorarnim zaposlenicima u pronalaženju dodatnih sati. Istovremeno, spajanjem prave osobe s odgovarajućom ulogom, takve platforme mogu potaknuti produktivnost.

Recenzije poslodavaca 
Ukratko, dok online platforme za talente ne mogu potaknuti slabu potražnju u naprednim gospodarstvima, riješiti složena pitanja razvoja u gospodarstvima u nastajanju, ili otvoriti bolja radna mjesta za sve, one mogu imati znatan utjecaj na naizgled nerješiva pitanja poput nezaposlenosti, podzaposlenosti i niskog stupnja zadovoljstva poslom. Prema najnovijem istraživanju Globalnog instituta McKinsey, one bi mogle povećati BDP na globalnoj razini za 2,7 bilijuna godišnje do 2025., a to je jednako dodavanju još jedne Velike Britanije svjetskom gospodarstvu.

Većina utjecaja online platformi za talente proizlazi iz uporabe tehnologije u cilju premošćivanja informacijskih asimetrija koje narušavaju izvedbu tržišta rada. U prošlosti se taj jaz samo djelomično premošćivao putem signala koji su donosili korisne informacije. Ali online platforme za talente sakupljaju znatno veće količine informacija na učinkovit način, poboljšavajući "gustoću signala". Također, platforme koje gomilaju anonimne recenzije od trenutnih i bivših poslodavaca daju pojedincima bolju ideju o tome kako izgleda rad u određenoj kompaniji, kao i plaća koja se tamo može i treba očekivati. Dok se sve više izvještava o zadovoljstvu zaposlenika, kompanije se suočavaju s pritiskom osiguravanja dobrih radnih uvjeta u cilju zapošljavanja talenata koji su im neophodni. 

Sustav za dogradnju vještina
Do sada, najveći pobjednici su obrazovani i kvalificirani profesionalci u naprednim gospodarstvima. Zaista, najtraženiji inženjeri i softver developeri možda se uopće ne trebaju prijavljivati na natječaje za zaposlenja; tvrtke trenutno sve više zapošljavaju "pasivne" kandidate, što ponekad primorava poslodavce na povećanje plaća radnicima koje žele zadržati.Ali ima i lošijih vijesti. Sad kad poslodavci imaju novi način zapošljavanja i procjene, može se dogoditi da će lakše zamijeniti nisko kvalificirane radnike. Međutim dugoročnije gledano, mogao bi se osmisliti bolji cjelokupni sustav za dogradnju vještina – sustav koji bi bio neizostavan u olakšavanju mobilnosti prema gore. Budući da se predviđa da će broj pretplata na pametne telefone na globalnoj razini do 2025. doseći osam milijardi, online platforme za talente imaju ogroman prostor za širenje u nove regije i sektore.  

Budućnost bez dima

Iza kulisa 1.500 znanstvenika: Kako nastaju proizvodi koji mijenjaju duhansku industriju

Visoka razina logističke zrelosti

Logistika kao motor rasta: konkurentska prednost danas se gradi u lancu opskrbe

Koautor James Manyika je direktor Globalnog instituta McKinsey.

© Project Syndicate, 2015.