Suvremeno poslovanje gotovo svake tvrtke duboko je ukorijenjeno u nezaustavljiv proces globalizacije pa bi svatko trebao imati viziju vlastite globalne perspektive, koristeći se svim prednostima tog procesa, istodobno čuvajući i štiteći posebnosti svoje lokalne sredine.  

Internacionalizacija poslovanja, školski rečeno, podrazumijeva svaki čin prelaska međunarodnih granica s određenim poslovnim interesom. Podjednako se odnosi i na ulazak inozemnih tvrtki na domaće tržište, a upravo se taj aspekt internacionalizacije često zaboravlja ili se pak nespretno i netočno podvodi isključivo pod izvoz. Česta je posljedica toga da poduzetnik, primjerice, odustane od određenog poticaja za internacionalizaciju poslovanja, vjerujući kako se to odnosi isključivo na izvoz proizvoda i usluga, a ne i na bilo koji drugi oblik međunarodne poslovne interakcije. Nameće se potreba vrlo jasnog komuniciranja o čemu je tu, zapravo, riječ.

Promjena sustava vrijednosti
Valja upozoriti, internacionalizacija poslovanja može biti prilično skup i iscrpljujući proces, posebice za mala i srednja poduzeća, ukoliko imamo na umu izuzetno ograničenu dostupnost financijskih sredstava za takav poduhvat. Tu je pak važna uloga države i potpornog okvira koji kreira. U proces internacionalizacije poduzetnike doslovno mogu pogurati čimbenici kao što su zasićenost domaćeg tržišta ili negativno društveno okruženje, antipoduzetnička klima, visoki operativni troškovi konkurentskog pritiska na marže, pritisak dioničara na porast zarade itd.

Postoje i čimbenici koji poduzetnike privlače na inozemna tržišta, a vidljivi su u povoljnim uvjetima na pojedinom tržištu, u njegovoj stabilnoj vlasti i gospodarstvu, u poželjnoj demografskoj i socijalnoj slici, u dobro razvijenoj i kvalitetno izgrađenoj nacionalnoj komunikacijskoj i prijevoznoj infrastrukturi, u kulturnoj i geografskoj blizini, veličini tržišta, prihvatljivoj razini konkurencije, kvalitetnoj industrijskoj logističkoj i tehnološkoj infrastrukturi, mogućnosti dosezanja većih profitnih marži itd. Učinak internacionalizacije na društvenoj razini vidljiv je u promjeni sustava društvenih vrijednosti, transferu kulture među državama, ali i u promjeni državne politike u zaštiti i poticanju domaćih poslovnih subjekata, kako bi im se povećala međunarodna konkurentska sposobnost. Na razini gospodarskog sektora učinci su vidljivi u novim načinima konkurentskog ponašanja, u promjeni strukture i odnosa u distribucijskom kanalu i vrijednosnim i dobavnim lancima, u povećanju konkurentske sposobnosti, ali i tržišne konkurencije, u povećanju ulaganja, restrukturiranju sektora te u ubrzanoj primjeni inovacija.  

Kada pak govorimo o pojedinom poduzeću, učinci se očituju u povećanom opsegu posla, promjeni profitabilnosti, promjeni u strukturi troškova, u statusu i predodžbi poduzeća, u novim menadžerskim znanjima i vještinama, u povećanim prilikama za razvoj ljudskih potencijala te povećanju intelektualnog kapitala. Učinak internacionalizacije, pak, na razini potrošača očituje se u promjenama navika kupnje, rastu životnog standarda zbog veće i bolje dostupnosti roba i usluga na tržištu te u boljoj informiranosti uvjetovanoj kvalitetnijim poznavanjem proizvoda ili usluge, cijena i uvjeta prodaje. Recentna gospodarska i financijska kriza jasno je upozorila na utjecaj globalizacije na europsko, a kako ne bi, i na naše hrvatsko gospodarstvo. 

Novo okružje
Poduzeća se suočavaju sa znatno izmijenjenim konkurentskim okruženjem, koje obilježavaju iznenadne promjene uvjetovane deregulacijom i novom regulacijom, privatizacijom, novim formama institucionalnih aranžmana s tvrtkama (primjerice javno-privatno partnerstvo), pritiscima različitih interesnih skupina (ekoloških, potrošačkih i sl.) itd. No, dokazano je kako međunarodno aktivne tvrtke stvaraju više radnih mjesta, pojačavaju rast, podižu konkurentnost i omogućuju dugoročnu održivost poduzeća i ukupnog gospodarstva. Ipak, male i srednje tvrtke  i dalje u znatnoj mjeri ovise o domaćim i tradicionalnim tržištima, unatoč mogućnostima koje donosi prošireno jedinstveno EU tržište kao i proces globalizacije u cjelini.Da bi proces internacionalizacije hrvatskog gospodarstva bio imalo uspješan potrebno je prije svega olakšati pristup novcu malim i srednjim domaćim poduzećima te ih konstantno poticati na izlazak na netradicionalna tržišta. Uz to potrebno je i privlačiti mnoštvo malih inozemnih investitora u industrijske grane s izvoznim potencijalom sufinancirane strukturnim EU fondovima, kako bi ulagači time umanjili investicijski rizik. Sve skupa, u konačnici, dalo bi opipljiv doprinos značajnom smanjenju nezaposlenosti i povećanju BDP-a.