Privatni sektor bilježi dobre performanse kad se tvrtke mogu nadmetati u ravnopravnim uvjetima. No, ako je država voljna utjecati na tržišne rezultate za pojedinačne tvrtke, politički povezane strane mogu steći prednost nad svojim učinkovitijim konkurentima. Gospodarstvo SAD-a već je dugo među najproduktivnijima na svijetu upravo stoga što održava relativno ravnopravne uvjete, u kojima su troškovi poduzeća određeni time koliko učinkovito ona reagiraju na tržišne signale.

Isto tako, pristup SAD-a međunarodnoj trgovini već se dugo temelji na pretežno ekonomskim promišljanjima. Budući da su se strane u Svjetskoj trgovinskoj organizaciji složile da se carine ne mogu povisiti iznad ispregovaranih razina osim u određenim okolnostima (primjerice, na osnovi nacionalne sigurnosti), vlade ne mogu upotrijebiti takve mjere za nagrađivanje ili prijetnju određenim tvrtkama ili industrijama.

Ipak, tijekom mandata američkog predsjednika Donalda Trumpa, to više nije slučaj. U ožujku 2018., Trump se pozivao na "nacionalnu sigurnost" kako bi opravdao nove carine od 25% na uvoz čelika (i 10% na uvoz aluminija). Iako je takva logika mogla biti valjana u nekim slučajevima, ovo nije bio jedan od njih: američka industrija čelika iskorištavala je oko 73% vlastitog kapaciteta, a samo 3% proizvodnje čelika i aluminija bilo je potrebno za obranu.

Povrh toga, tijekom najave carina, Trumpova administracija propisala je da poduzeća koja žele uvoziti čelik koji nije raspoloživ na domaćem tržištu mogu podnijeti zahtjev za primjenu izuzeća, što znači da bi vlada imala diskrecijsku ovlast odobravanja "izuzeća" od plaćanja carine nekim poduzećima i da bih ih istovremeno mogla uskratiti ostalima.

U takvom sustavu, u svakoj molbi za izuzeće od plaćanja carine mora se specificirati tip i količina potrebnog čelika, uključujući "kemijski sastav, dimenzije, čvrstoću, otpornost na koroziju, duktilnost, magnetsku permeabilnost, završnu obradu površine, premaze i ostale relevantne podatke". Potrebno je podnijeti odvojenu molbu za svaki tip čelika, a podnositelji molbi moraju dokazati da tip čelika koji im je potreban nije dostupan na domaćem tržištu. S obzirom na to da postoji devet različitih kriterija (uz ostale relevantne podatke), postupak donošenja odluke za odobravanja izuzeća od plaćanja carine inherentno je netransparentan.

'Neslužbeni postupak'
Po predavanju molbe za izuzećem od plaćanja carine, ona se javno "objavljuje", čime se daje domaćim poduzećima koja se bave proizvodnjom čelika rok od sedam dana za prigovor, pod uvjetom da ona zapravo mogu isporučiti upravo taj određeni tip čelika. Njihovi prigovori su tada podložni sedmodnevnoj reviziji. Ako izvorni podnositelj zahtjeva opovrgne prigovor, podnositelj prigovora ima još sedam dana za opovrgavanje opovrgnuća.

Od ožujka 2019., vlada je dobila 51.345 zahtjeva za izuzećem od plaćanja poreza i 19.543 prigovora. Odgode su se nagomilale i komentatori su istaknuli da je nerazmjeran udio prigovora došao iz samo tri američka poduzeća – US Steel, Nucor te AK Steel – koja su se prijavila za obujam proizvodnje čelika koji je za 169% premašivao njihov zajednički kapacitet. Od rujna 2018., prosječan broj zahtjeva za izuzećem od plaćanja poreza po poduzeću bio je 43, dok ih je jedno poduzeće podnijelo čak 2563.

Nakon gotovo godine dana, američko Ministarstvo trgovine odobrilo je samo 59% prijava bez prigovora i manje od 1% prijava s prigovorom. Iako je nacionalna sigurnost bila tobožnji razlog za uvođenje carina, daleko veća količina čelika uvezena iz Kine dobila je izuzeće od plaćanja poreza u usporedbi s čelikom iz Kanade ili Meksika. Nije iznenađujuće da je taj proces rezultirao nizom prigovora.

Narančasta ribica

‘CSR projekti doista mogu donijeti pozitivne promjene, potaknuti empatiju i graditi tolerantnije društvo’

Umjetna inteligencija

AI alati dostupni svima ulaganje su u gospodarski i društveni napredak

Primjerice, čak je i glavni inspektor američkog Ministarstva trgovine utvrdio da se sustav oslanja na "neslužbeni žalbeni postupak" te da može biti podložan "neprimjerenom utjecaju", s obzirom na to da su procedure izmijenjene nakon jednog prigovora te da postoji neadekvatna dokumentacija vezana uz sastanke i telefonske razgovore sa zainteresiranim stranama. Što je možda još gore, razna poduzeća koja podnose prijave za izuzeće od plaćanja carina za isti tip uvezenog čelika suočene su s različitim ishodima.

Međutim, izuzeća od plaćanja carina nisu jedino područje na kojem bi Trumpova administracija mogla zloupotrebljavati svoje diskrecijske ovlasti. Ranije ovog mjeseca, prema izvještaju Inside US Trade administracija je "poticala automobilske kompanije da se obvežu na to da njihova cjelokupna proizvodnja – čak i automobili proizvedeni i u prodaji u Sjedinjenim Američkim Državama – bude sukladna s regionalnim zahtjevima vrijednosti prema trgovinskom sporazumu između SAD-a, Kanade i Meksika (USMCA), vezujući potražnju uz zahtjeve za dužim tranzicijskim razdobljima za sukladnost s pravilima o podrijetlu prema sporazumu USMCA za automobilske kompanije."

'Nedvojbena pristranost'
Ili, da navedemo još jedan primjer, američko Ministarstvo obrane nedavno je dodijelilo ugovor vrijedan 10 milijardi dolara vezano uz računarstvo "u oblaku" Microsoftu, a ne Amazonu. Tvrtka Amazon sada tuži Trumpovu administraciju, uz tvrdnje da je ona pokazala "nedvojbenu pristranost" tijekom cijelog natječajnog postupka. Ta je odluka, u najmanju ruku, šokantna s obzirom na Trumpov otvoreni antagonizam prema Amazonu i njegovom osnivaču, Jeffu Bezosu, koji je također vlasnik američkog dnevnog lista Washington Post.

U svim ovim primjerima Trumpova administracija ima diskrecijske ovlasti za dodjelu povoljnih uvjeta i pružanje financijskih poticaja vezano uz odluke koje inače imaju malo veze s kreiranjem ekonomske politike. Neke od tih odluka očito su motivirane izbornom politikom. Od izbora, navodi se u istraživanju koje je provela ProPublica u svibnju 2019., Trump "je 35 puta izjavio da će kompanije otvoriti 8,9 milijuna radnih mjesta u SAD-u zahvaljujući njegovoj politici i postupcima".

Zapravo, od samo 154.000 otvorenih novih radnih mjesta, samo ih se 797 može "pripisati Trumpu, prema navodima kompanija koje su zapošljavale nove ljude". Diskrecijske odluke koje utječu na ponašanje tvrtki i na njihove konkurentske pozicije obično nanose štetu koja uvelike premašuje bilo koju ciljanu kompaniju. U takvim uvjetima, čelnici korporacija neizbježno će osjećati pritisak da izmijene svoje donošenje odluka u cilju udovoljavanja nadležnim tijelima. Trenutačno okruženje ekonomske politike nije ponovno učinilo Ameriku sjajnom. I što duže potraju vladine intervencije, njen će sjaj sve više blijedjeti.

© Project Syndicate, 2019.