Uoči današnjeg sastanka s predstavnicima proizvođača, trgovaca i distributera kako bi razmotrili moguće mjere na suzbijanju inflacije, ministar gospodarstva Ante Šušnjar jučer je u Saboru potvrdio kako će se ići u smjeru proširenja popisa proizvoda s reguliranom cijenom.

“I dalje vodimo računa o očuvanju životnog standarda građana, Vlada planira proširiti popis proizvoda čija je cijena regulirana i pokušat ćemo uravnotežiti košaricu da bude što zdravija i što više priuštiva našim građanima”, rekao je Šušnjar ne preciziravši koji bi proizvodi mogli biti dodani na postojeću košaricu.

Sugovornici iz njegova ministarstva neslužbeno pojašnjavaju da je ideja takvih sastanaka upravo da se razgovara sa svima u lancu kako bi se vidjelo što je moguće učiniti bez da se nekome ugrozi poslovanje. Pogotovo što se neki proizvođači žale kako po ograničenim cijenama jednostavno ne mogu isporučiti robu, primjerice kad je riječ o jabukama, koje će se vjerojatno pokušati zamijeniti nekim drugim voćem.

Neće inflacija podivljati
Svi su pritom svjesni da je mjeru s ograničenim cijenama određenih proizvoda moguće zaobići, o čemu počesto svjedoče prazne police u dućanima, kao i činjenice da su alati za obuzdavanje cijena kojima raspolaže Ministarstvo gospodarstva prilično ograničeni, zbog čega se očekuje dodatni angažman i drugih tijela države. O tome je jučer u Saboru govorio i premijer Andrej Plenković, najavljujući veću ulogu Državnog i inspektorata i Agencije za zaštitu tržišnog natjecanja.

Iz HUP-a i HGK potvrđuju da su uključeni u Vladine namjere obuzdavanja inflacije i poboljšanja standarda građana no zasad pušu i na hladno i čekaju da vide što je na stolu. I zadnji puta je, kažu nam iz HUP-a, Vlada s trgovcima ‘pregovarala’, pa ih sutradan iznenadila ‘paketom’ od 30 ‘zaštićenih’ proizvoda o čemu uopće nije bilo govora.

“Nitko nikad nije obuzdao inflaciju s reguliranjem cijena 10-20 proizvoda i to je jasno svima koji imalo znaju o ekonomiji. Plaće su u protekle dvije godine rasle 40%”, kazao nam je čelnik jednog od vodećih trgovačkih lanaca u Hrvatskoj, dok iz HUP-a ponavljaju da je od početka godine više od 50 dobavljača najavilo nova poskupljenja za najmanje 3% u narednim mjesecima, i prehrambenih i neprehrambenih proizvoda – među kojima ponovno i čokolade i kave što je povezano i s nestašicama i s rastom cijena sirovine, ali i cijenom u dolaru koji jača u odnosu na euro.

Neće inflacija sada podivljati kao prije dvije godine, kaže naš sugovornik, no činjenica je da i dalje rastu troškovi – i onima koji proizvode i onima koji prodaju – goriva, distribucije, eletrične energije, plina…, a marže hrvatskih trgovaca, ne samo da nisu rasle u zadnje tri godine, nego su kod nekih proizvoda i padale. Dapače, dio robe se, zbog ‘zamrznutih’ cijena nerijetko prodavao i ispod nabavne cijene, kazao je ovih dana za N1 Martin Evačić, predsjednik Udruge trgovaca HUP-a.

europski parlament

‘Hrvatska može biti novo energetsko srce Europe’

Budućnost bez dima

Promjene počinju iznutra: Kompanija koja je redefinirala vlastitu budućnost

Spekulira se da bi s današnje Vladine liste, ako se uopće ponudi, od 30 proizvoda kojih su cijene ‘zamrznute’ u rujnu 2023. – suncokretova ulja, trajnog mlijeka (2,8 m.m.), oštrog i glatkog brašna, bijelog kristal šećera, cijelog pileta te svinjskog mljevenog mesa i vratine bez kosti, toaletnog papira 3-slojni (10 rola), riže dugog zrna (1 kg), jogurta (čašica i bočica 180-200 g), sira goude (1 kg), mrkve (1 kg), krumpir (5 kg), špageta (pakiranje od 500 g), svježih jaja (M, kavezni uzgoj), junećeg vrata, hrenovaka (pilećih ili purećih), hamburgera, šarenog graha, pasirane rajčice (500 ml), limuna, jabuke gala, mliječne čokolade (80-100 g), sirupa sa šećerom (1 l), paste za zube (125 ml), gela za tuširanje (250 ml), šampona (1 l), higijenskih uložaka i pelena (standardnih) – mogle ispasti jabuke i mliječna čokolada. A na nju bi se dodali ‘zdravi’ proizvodi, više voća i povrća, možda i nekih vrsta kruha…

Zbrka s označavanjem
“Preporučio bih da lista sadrži maksimalno 50 proizvoda, da se pojača izbor mesnih proizvoda, voća i povrća, ali i nekoliko novih proizvoda iz neprehrane vezanih za osobnu higijenu. Ovo je privremena mjera, a pravo rješenje je daljnje podizanje razine mirovina i medijalne plaće prema EU prosjeku, za što je potrebno podići produktivnost hrvatskog gospodarstva te izvoz robe proizvedene u našoj zemlji.

Vlada bi trebala sniziti razinu prosječnog PDV-a za još 5-7 indeksnih bodova u odnosu na sadašnji nivo za asortiman roba koji ulazi u osnovnu potrošačku košaricu, te iskoordinirati da to proizvođači i trgovci primjene u praksi”, kaže stručnjak za trgovinu Drago Munjiza s kojim se slaže i konzultantica za poljoprivredu i prehrambenu industriju Zvjezdana Blažić, koja upozorava da je PDV u nas na većini mliječnih i mesnih prerađevina, tjestenine… još uvijek 25%.

Smanji li se, kaže, sve to bi trebalo dobro iskomunicirati s trgovcima i proizvođačima, kako bi se u konačnici osjetilo i na nižim cijenama. “Da će nova lista proizvoda s ograničenim cijenama zaustaviti inflaciju – neće, ali može pomoći građanima”. Blažić smatra da je Vlada još 2023. pogodila s izborom zaštićenih proizvoda koje svi koristimo u kućanstvu pa vjeruje kako uz iznimku jabuka i čokolade zbog loših godina za proizvođače na novoj neće biti velikih razlika.

Kako bilo, veliki će trgovci to lakše podnijeti nego mali kojima 30 proizvoda sa sadašnje liste čini gro prodaje u dućanu. Veliki ‘gubitke’ lako prebace na druge artikle kojima će dignuti cijenu. S druge strane, potrošači se bune zbog cijena, a potrošnja nam je u prosincu rasla duplo u odnosu na inflaciju kod hrane, što znači da su ljudi i dalje optimistični glede potrošnje, objašnjava Blažić. I očito ne bojkotiraju trgovine, na što ovih dana pozivaju neki ministri i guverner HNB-a.

“Tko ima taj i troši, a tko nema, ne kupuje ni 30 zaštićenih proizvoda. Kad je francuski predsjednik Macron 2022. pozvao trgovce u Francuskoj da snize cijene, njihov najveći trgovački lanac Caferour u startu ih je zamrznuo 100. Ako se to moglo u Francuskoj koja ima tri puta veći standard od Hrvatske, onda kod nas treba ograničiti cijene 500 proizvoda, ne 100”, tvrdi Knežević, te dodaje da se potrošači u Hrvatskoj uopće ne snalaze koji su proizvodi s ograničenim cijenama, koja jaja, koji špageti, riža…

Na policama uopće nisu označeni, potrošači ih traže, ali ne nalaze, pa iz HUZP-a traže da na ulazu u svaki dućan stoji plakat sa zaštićenim proizvodima i njihovim cijenama s potpisom Vlade ili Ministarstva gospodarstva te zasebne police s takvim proizvodima.