Piše Ariana Vela, direktorica konzultantske tvrtke EU PROJEKTI

Mogućnosti koje nam se nude u strukturnim fondovima postale su predmetom znatiželje mnogih organizacija u Hrvatskoj i gotovo su dovedene na razinu mita. Svi znamo da nas čeka velik novac, političarima su toga puna usta, ali je pitanje zna li netko što je potrebno učiniti i o kakvim se točno projektima radi.

U nedostatku službenih informacija, mudro je konzultirati dobru praksu europskih država i njihovih organizacija, čiji nam projekti mogu biti vodilja. Tu će posebno profitirati jedinice lokalne i područne samouprave, kao i tvrtke u javnom vlasništvu, ali će dio kolača prosječne vrijednosti od milijardu eura godišnje biti raspoređen i drugim sektorima. Dakle, nema straha jer će za svakoga biti ponešto.

Naš će problem biti megalomanija, te potpuna ili djelomična nepripremljenost projekata, što bi u konačnici moglo dovesti do slabe apsorpcije sredstava.

Dakle, primjere dobre prakse možemo pronaći na internetu, okvirne prioritete financiranja u sklopu pojedinih instrumenata znamo, ali i dalje kreiramo liste nerealno skupih ili potpuno nepotrebnih projekata koji mogu poslužiti u dnevno-političke svrhe. Sve to više liči na „listu želja“, nego na ozbiljnu strategiju razvoja države i njezinih regija.

Na primjer, neki javni igrači hoće dovesti internet na adresu svakog svog građanina, ne pitajući se pritom je li to zaista potrebno i je li, primjerice, preskupo. Drugi hoće graditi poduzetničke zone, a uopće ne znaju hoće li ih moći napuniti poduzetnicima. Treći žele graditi ceste ili mostove koji će imati minimalnu korist za regiju, bit će izuzetno skupi i potpuno neodrživi.

Takav način razmišljanja koštao je brojne europske igrače gubitka novca, a neke je doveo i do bankrota jer nisu dobro procijenili svoje financijske i ljudske kapacitete pa su istovremeno provodili nekoliko projekata koje više nisu mogli sufinancirati.

Strukturni fondovi traže postepeno i strateško promišljanje projekata koji moraju biti utemeljeni na stvarnim potrebama zajednice, dokumentirani strategijama razvoja i sufinancirani od strane onoga tko ih provodi, stoga je jasno da je za njihovu provedbu potrebno imati kvalitetne ljude, javne politike i novac.

Budućnost bez dima

Iza kulisa 1.500 znanstvenika: Kako nastaju proizvodi koji mijenjaju duhansku industriju

Prilike i za Hrvatsku

‘Fokus politika sve više se pomiče prema većem financiranju konkurentnosti’

Oni koji to nemaju, mogu i dalje sanjati o projektima vrijednosti pola milijarde eura koji neće doći ni do faze izrade pred-studije izvodljivosti, ali će o njima pričati kao da će sutra krenuti s provedbom.

Zato ne morate čekati da vas nadležno ministarstvo pozove da sastavite svoju listu želja, nego već sutra možete početi s ozbiljnim i postepenim planiranjem koje će vam osigurati dugoročnu financijsku stabilnost iz reda europskog novca.

Ariana Vela,
eu-projekti.info
Prvi hrvatski portal o EU fondovima!