Javna je tajna da se u pravosuđu na veliko priča o pravim krivcima za neefikasnost provedbe reforme pravosuđa na isti način kao i u vrhu EU. Prema pravosudnim izvorima, debakl reforme pravosuđa najviše se ogleda u otporu Vlade da mijenja organizacijsku shemu, a potom u kadrovima koji su u posljednjih petnaestak godina birani prvo po političkim kriterijima, a onda je ispolitizirana struka, a ne istinska, preuzela stvari u svoje ruke, pa i danas pravi kadrovi ne mogu naprijed. Poznavatelji tvrde da se točno zna da ako kandidat nema izlobiranih pet-šest ruku u DSV-u ili Državno-odvjetničkom vijeću, ne može proći kako god kvalitetan bio. K tome navode da to ne može poći za rukom ni vanjskim kandidatima čime se štiti postojeće stanje koje funkcionira kao zatvoreni krug. Postojeća sudačka mreža ne uklapa se u europske standarde ni po strukturi, a ni po efikasnosti. Treći “krak” problema su spore promjene procesa jer se izbjegava ostvariti pretpostavke za učinkovitiji postupak. Prema dobro upućenim izvorima, linija po kojoj se politika više ne miješa u imenovanja sudaca i državnih odvjetnika promovira se kao orijentacija samo teoretski. Problem je što u praksi ne daje stvarne rezultate, a razlog je taj što su navodno na mala vrata uvedeni politički interesi. Mnogi kažu da se kroz sustav DSV-a ili DOV-a ponovno kod imenovanja pravosudnih kadrova izražava preferiranje određenih interesa ili struja. Održivost takvog neprincipijelnog rješenja, kako kažu, ima korijene u modelu kojim se prvo određeni ljudi pozicioniraju da budu članovi tijela koja imenuju kadrove, a onda oni zastupaju određene grupacije i struje. Koliko god te teze zvučale zastrašujuće, poanta je što ih izražavaju i službene ocjene ključnih dužnosnika EU. Potpredsjednik EK Frattini čestitao je hrvatskoj vladi na planu reforme pravosuđa, borbe protiv korupcije i organiziranog krimanala te jačanja sigurnosti granica podsjećajući je ipak kako je “sad vrijeme za akciju, za provedbu tog plana i dobivanje konkretnih rezultata”. Poziv na djelovanje kritika je Vladine neodlučnosti da se ozbiljnije pozabavi onime što EU prepoznaje kao glavne probleme. Na sve to, dodajmo, Vlada uopće nije reagirala osim ako se pod tim ne podrazumijevaju općeniti odgovori ministrice pravosuđa. No, u razgovoru za Jutarnji list povjerenik EU za proširenje Olie Rehn, opisujući konkretne rezultate koje očekuju od reforme pravosuđe, na prvo stavlja sustav imenovanja sudaca i tužitelja, kao i policijskih istražitelja, koji mora biti neovisan i efektivan te borbu protiv korupcije. Ovisno o konkretnim rezultatima, zaključuje Rehn, ovisit će tempo napretka pregovora.