Hrvatski izvoznici već cijelo desetljeće obraćaju se Vladama i cjelokupnoj hrvatskoj javnosti putem deklaracija kojima ukazuju na najznačajnije probleme kojima se susreću pri aktivnostima vezanim za izvoz. Nažalost, najveći dio naših prijedloga i sugestija osim načelne podrške nije doživio svoju provedbu."

Posljednja je to rečenica iz ovogodišnje Deklaracije Hrvatskih izvoznika, dokumenta koji se tradicionalno objavljuje nakon godišnje konvencije te udruge i upućuje kreatorima nacionalnih politika. Jesu li Hrvatski izvoznici zaslužili da ih se posluša i da njihovi prijedlozi postanu sastavni dio ekonomske politike? Umjesto odgovora na to pitanje, dat ćemo nekoliko činjenica: svega 15 posto poduzeća u Hrvatskoj ostvaruje prihode u inozemstvu, ali ta manjina zapošljava više od polovice svih zaposlenih građana, sudjeluje s 59 posto u ukupnim investicijama, ostvaruje 66 posto ukupnih prihoda od prodaje, a u ukupnim ulaganjima u razvoj sudjeluje sa 79 posto. Pametnom dosta!

Ako se zanemari zahtjev za devalvacijom nacionalne valute, što je ove godine guverner ponovno odbio kao mogućnost, ovoga puta koristeći metaforu o liku koji uporno traži izgubljeni ključ uvijek na jednom te istom, ali pogrešnom mjestu, sugestije iz Deklaracije lako su provedive. Pojednostavljeno, one se svode na stvaranje uvjeta za snažnije povezivanje domaćeg agrara, industrije, turizma i trgovine s ciljem smanjenja uvoza i jačanja svakog oblika neovisnosti nacionalne ekonomije – od energetske do monetarne. No, umjesto popisa zahtjeva, sugestija i prijedloga, predlažem da sljedeće godine Deklaracija izvoznika bude svojevrsni case study Istarske županije jer sve ono što se od Vlade traži u Deklaraciji Istrijani provode već godinama.

Zbog načina na koji se promišlja gospodarstvo u ukupnom društvenom kontekstu i ekonomske politike kakva je uspostavljena u Istri, Istrijani mogu ostatku zemlje poslužiti kao patriotski benchmark. Tamošnji hotelijeri uređuju interijere namještajem iz središnje Istre, ulice, trgovi, dvorane i bazeni osvjetljeni su rasvjetom iz Pazina, lokalni trgovački lanac ničim izazvan promovira autohtone prehrambene proizvode, marketinške kampanje za lokalna poduzeća i javne institucije osmišljavaju lokalni kreativci…

Sustav koji su Istrijani uspostavili zasniva se upravo na onome što predlažu Hrvatski izvoznici – vertikalnom i horizontalnom povezivanju domaće proizvodnje i potrošnje. Dok Hrvatski izvoznici godinama očekuju "snažniji istinski interes i podršku Vlade, državnih institucija…", dio njih iz Istre sve to već ima kroz županijske i gradske institucije, regionalne i lokalne razvojne agencije te lokalne akcijske grupe. Rezultat je taj da nije turizam, unatoč uvriježenom mišljenju, djelatnost koja u Istri najviše pridonosi regionalnom BDP-u, već je to prerađivačka industrija. Proizvodnja, dakle. Ako može Istra, zašto ne može i ostatak Hrvatske?