Sport & biznis - SP 2026.
EN DE

I bankari nestrpljivo čekaju Ruse

Autor: Ana Blašković
27. ožujak 2012. u 22:00
Podijeli članak —

Dvojba ruskih ulagača u bankarski sektor bit će: akvizicije ili organski rast? Iako jamče brži rast, akvizicije su kupnja mačka u vreći. Drugo je rješenje sporije, ali sigurnije…

S velikim zanimanjem bankari čekaju svibanj. Tada bi Sberbank, ruski vlasnik Volksbanke, trebao predstaviti svoje veliko “iznenađenje” zvano poslovna strategija za iduće tri godine. Ulazak u Volksbank International i posredno na domaće bankarsko tržište prvi je veliki korak u ruskom osvajanju srednje i istočne Europe. Planovi novoga investitora zasad su obavijeni velom tajne: zna se da do kraja godine slijedi mijenjenje imena u Sberbank Hrvatska te snimanje stanja o domaćoj Volksbanci.

već od 5 € mjesečno
Pretplatite se na Poslovni dnevnik
Pretplatite se na Poslovni Dnevnik putem svog Google računa, platite pretplatu sa Google Pay i čitajte u udobnosti svoga doma.
Pretplati se i uštedi

Što bi točno to iznenađenje moglo biti, pitaju se poluzabrinuto ovih dana domaći bankari. Prve informacije iz Sberbanka govorile su da će banka u Hrvatskoj (i regiji) napraviti novi poslovni model, nekonvencionalan za Europu. Sigurno je da će banka biti univerzalna i tehnološki napredna, kako najavljuje novi vlasnik. Pravo je pitanje hoće li Sberbank nakon snimanja stanja krenuti u ofenzivu na domaćem tržištu i ima li za nju prostora. No, čemu kupiti posrnulu bankarsku grupaciju i potom prihvatiti životarenje na tržištu, umjesto krenuti u povećavanje tržišnoga kolača? S novom Vladom došla je i jasna poruka da su ruske investicije dobrodošle. Tako se već maše nizom državnih tvrtki koje bi pozdravile novoga (privatnog) vlasnika, a među njima na pladnju je i Hrvatska poštanska banka. Za razliku od europskih banaka koje skupljaju kapital gdje stignu, ruski investitori novac imaju spreman. A kandidata na tržištu ne nedostaje; od manjih banaka, koje bi rado vidjele jaka strateškog ulagača do banaka na ljestvici deset najvećih. Žele li krenuti u borbu za tržišni udjel, ruski ulagači u bankarski sektor bit će pred dvojbom: akvizicije ili organski rast? Akvizicije jamče brži rast, no s udjelom loših kredita od 17 posto, koliko je procjena da bi skočili do kraja godine, one predstavljaju kupovanje mačka u vreći. Bez obzira na opsežnost “dubinskog snimanja” i stotine tisuća kuna danih revizorima i konzultantima, realno “zdravlje” svake banke na površinu će izaći puno kasnije. S druge strane, organski rast znatno je sporije, ali mnogo sigurnije rješenje u ekonomiji koja će u recesiji biti barem do kraja ove godine. I kad na poslijetku krene gospodarski oporavak, banke će na njega posljednje reagirati s odmakom od šest do devet mjeseci. Što god odlučili, ruski ulagači postaju nezaobilazan faktor za odluke svih ostalih.

S velikim zanimanjem bankari čekaju svibanj. Tada bi Sberbank, ruski vlasnik Volksbanke, trebao predstaviti svoje veliko “iznenađenje” zvano poslovna strategija za iduće tri godine. Ulazak u Volksbank International i posredno na domaće bankarsko tržište prvi je veliki korak u ruskom osvajanju srednje i istočne Europe. Planovi novoga investitora zasad su obavijeni velom tajne: zna se da do kraja godine slijedi mijenjenje imena u Sberbank Hrvatska te snimanje stanja o domaćoj Volksbanci.

Što bi točno to iznenađenje moglo biti, pitaju se poluzabrinuto ovih dana domaći bankari. Prve informacije iz Sberbanka govorile su da će banka u Hrvatskoj (i regiji) napraviti novi poslovni model, nekonvencionalan za Europu. Sigurno je da će banka biti univerzalna i tehnološki napredna, kako najavljuje novi vlasnik. Pravo je pitanje hoće li Sberbank nakon snimanja stanja krenuti u ofenzivu na domaćem tržištu i ima li za nju prostora. No, čemu kupiti posrnulu bankarsku grupaciju i potom prihvatiti životarenje na tržištu, umjesto krenuti u povećavanje tržišnoga kolača? S novom Vladom došla je i jasna poruka da su ruske investicije dobrodošle. Tako se već maše nizom državnih tvrtki koje bi pozdravile novoga (privatnog) vlasnika, a među njima na pladnju je i Hrvatska poštanska banka. Za razliku od europskih banaka koje skupljaju kapital gdje stignu, ruski investitori novac imaju spreman. A kandidata na tržištu ne nedostaje; od manjih banaka, koje bi rado vidjele jaka strateškog ulagača do banaka na ljestvici deset najvećih. Žele li krenuti u borbu za tržišni udjel, ruski ulagači u bankarski sektor bit će pred dvojbom: akvizicije ili organski rast? Akvizicije jamče brži rast, no s udjelom loših kredita od 17 posto, koliko je procjena da bi skočili do kraja godine, one predstavljaju kupovanje mačka u vreći. Bez obzira na opsežnost “dubinskog snimanja” i stotine tisuća kuna danih revizorima i konzultantima, realno “zdravlje” svake banke na površinu će izaći puno kasnije. S druge strane, organski rast znatno je sporije, ali mnogo sigurnije rješenje u ekonomiji koja će u recesiji biti barem do kraja ove godine. I kad na poslijetku krene gospodarski oporavak, banke će na njega posljednje reagirati s odmakom od šest do devet mjeseci. Što god odlučili, ruski ulagači postaju nezaobilazan faktor za odluke svih ostalih.

Autor: Ana Blašković
27. ožujak 2012. u 22:00
Podijeli članak —
Komentari (2)
Pogledajte sve

Ruskinja već ima. Ovo ljeto će ih biti pun Jadran. Muževi za sada ostaju kući raditi.

Ja čekam ruskinje.Netko treba i njih ugostiti.

Moglo bi vas Zanimati

New Report

Close