Nekoliko je agencija za Jutarnji list potvrdilo da svaki put kada krene rasprava o porezu na imovinu istodobno raste i interes potencijalnih prodavatelja “viška kvadrata”.

“U načelu je to dobro i bilo je vrijeme da netko napokon pokrene taj porez. Međutim, ne na ovakav način. Sve se drži u tajnosti. Ne zna se niti jedna konkretna brojka, pa se stvara pomutnja i među građanima i na tržištu. Osobno sam za, ali ne prije nego što se ispitaju svi efekti na tržište i benefiti. Ima tu mnogo pitanja. Što će država s gomilom svoje imovine koju ne koristi? Hoće li sama sebi naplaćivati porez? Što je s poljoprivrednicima koji jedva spajaju kraj s krajem? Nije isto kada netko ima tri kuće na selu u Slavoniji, gdje nitko ne želi živjeti jer selo propada, ili kuću u Dubrovniku. Time će se do kraja uništiti selo”, rekao je predsjednik Udruženja poslovanja nekretninama pri HGK Dubravko Ranilović za Jutarnji.

Neovisni ekonomisti pak ističu kako bi najavljeno uvođenje poreza na imovinu moglo predstavljati dodatni udarac ionako zamrlom tržištu nekretnina. Maruška Vizek s Ekonomskog instituta napominje kako će srednji sloj, koji je dosad najviše kupovao novogradnju, znatno manje ulagati u nekretnine, a negativne posljedice odraziti će se na građevinsku industriju, koja je u ionako lošem stanju. “Posljedica svega bit će daljnji pad cijena nekretnina, iako on neće prevelik”, ističe Vizek.

Ekonomisti smatraju kako bi dobra strana novog poreza moglo biti pravednije oporezivanje vlasnika nekretnina, ovisno o njenoj lokaciji. Osim toga, novi porez mogao bi stvoriti pretpostavke za daljnje smanjenje poreznog opterećenja rada, po kojem Hrvatska spada među europske rekordere.

(pd)