Tehnološki inovatori i izvršni direktori nedvojbeno su ushićeni onime što će donijeti budućnost.

Nove proizvodne tehnologije dovele su do grozničavog uzbuđenja vezanog uz ono što neki smatraju trećom industrijskom revolucijom. U nadolazećim godinama, tehnološki napredak u robotici i automatizaciji potaknut će produktivnost i učinkovitost što podrazumijeva znatne gospodarske prednosti za tvrtke. Međutim, u slučaju ne provođenja primjerene politike u cilju poticanja rasta zapošljavanja, ostaje neizvjesno hoće li potražnja za radnom snagom nastaviti s rastom uslijed galopirajućeg tehnološkog napretka.

Recentni tehnološki napredak podrazumijeva tri tendencije: sklonost da se temelji na kapitalu (stoga pogoduje onima koji već posjeduju financijske resurse); sklonost da se temelji na vještinama (stoga podupire one koji već imaju visoku razinu tehničke stručnosti), te sklonost da se temelji na uštedi ljudskog rada (stoga smanjuje ukupan broj nekvalificiranih i polukvalificiranih poslova u gospodarstvu). Postoji utemeljeni rizik da će robotika i automatizacija zamijeniti radnike koji obavljaju poslove u manualnoj proizvodnji prije no što se slegne prašina treće industrijske revolucije. 

Seljenje u Aziju
Brzi razvoj pametnog softvera tijekom posljednjih nekoliko desetljeća bio je vjerojatno najvažniji čimbenik u oblikovanju dolazeće revolucije u proizvodnji. Inovacije u softveru uz 3D tiskarsku tehnologiju otvorit će vrata onim radnicima koji su dovoljno obrazovani da u njima sudjeluju; međutim, svim ostalima može se činiti da se revolucija događa negdje drugdje. Uistinu, u tvornici budućnosti moglo bi se naći 1000 robota i jedan radnik koji će njima upravljati. Roomba robot može bolje i jeftinije pomesti pod prodavaonice od bilo kojeg radnika. Razvijenim zemljama ove vijesti mogu se učiniti zastarjelim. Naposljetku, u posljednjih 30 godina, temelj proizvodnje u azijskim gospodarstvima u nastajanju bio je istiskivanje starih industrijskih sila Zapadne Europe i Sjeverne Amerike.

Ipak, nema jamstva da će prednosti u poslovima uslužnog sektora nadoknaditi rezultirajući gubitak radnih mjesta u industriji. Pokretačima novih poslova tehnologija omogućuje trgovanje velikim brojem poslova u uslužnom sektoru  i stoga im omogućuje preseljenje poslovanja u Aziju i druga tržišta u nastajanju. Naposljetku će tehnologija zamijeniti poslove u proizvodnji i uslužnom sektoru također i na tržištima u nastajanju. Trenutno pacijent u New Yorku može poslati svoje slike magnetske rezonance primjerice u Bangalore gdje mu ih visokokvalificirani radiolog može očitati za četvrtinu iznosa od cijene radiologa u New Yorku. Ali koliko će vremena proteći prije no što će kompjuterski softver moći očitati te slike brže, bolje i jeftinije od radiologa u Bangaloreu?Također, tijekom sljedećeg desetljeća, Foxconn, tvrtka koja proizvodi iPhone uređaje i ostalu potrošačku elektroniku, planira zamijeniti robotima većinu svoje kineske radne snage od 1,2 milijuna radnika.

Vrlo uskoro softver za prepoznavanje glasa zamijenit će pozivne centre u Bangaloreu i Manili. Tehnološke inovacije koje smanjuju radna mjesta utjecat će na obrazovanje, zdravstvo, vladu, pa čak i transport. Primjerice, hoće li nam još uvijek biti potreban veliki broj nastavnika u nadolazećim desetljećima ako najbolji u profesiji mogu proizvesti sve sofisticiranije online tečajeve koje mogu pohađati milijuni studenata? Ako nam nastavnici više neće biti potrebni, na koji način će svi bivši nastavnici zarađivati za život? Također i vlade gube radnu snagu – osobito vlade opterećene visokim deficitom i dugovima. I kroz preobražavanje načina pružanja usluga javnosti, trend e-vlade može nadoknaditi gubitak radnih mjesta poboljšanjem produktivnosti. 

Pouke iz prošlosti
Čak i transport doživljava revoluciju uslijed tehnološkog napretka. Samo je pitanje godina kada će automobili bez vozača – zahvaljujući Google-u i ostalima – učiniti milijune poslova nepotrebnima. Također, naravno tehnološke inovacije koje se temelje na kapitalu i uštedi ljudskog rada jedan su od čimbenika – zajedno s povezanim učinkom "pobjednik uzima sve" – koji potiču porast prihoda i nejednakost bogatstva.

Rastuća nejednakost postaje zapreka potražnji i rastu (kao i izvor društvene i političke nestabilnosti), stoga što distribuira prihod od onih koji više troše (domaćinstva nižih i srednjih prihoda) prema onima koji više štede (pojedincima i tvrtkama visoke neto vrijednosti). Očigledno, ovo nije prvi put da je svijet suočen s takvim problemima, a prošlost može poslužiti kao primjer za njihovo rješavanje. Vođe kasnog devetnaestog i ranog dvadesetog stoljeća težili su minimalizaciji najgorih značajki industrijalizacije. Dječji rad ukinut je diljem razvijenog svijeta, radno vrijeme i uvjeti postali su humaniji i postavljena je zaštitna mreža društva u cilju zaštite ranjivih radnika i stabilizacije (često krhkog) makrogospodarstva.

energetska tržišta

Provokativni plan za novu eru europske energetske neovisnosti

Stvarni svijet

Roditelji vs. algoritmi: Evo kako roditelji mogu preuzeti kontrolu

Kome prednosti tehnologije? 
Kako počinjemo tražiti prosvijećena rješenja izazova koje donosi treća industrijska revolucija jedna općenita tema poprima veliku važnost: prednosti tehnologije moraju se usmjeriti prema široj bazi populacije od one koja je od nje imala koristi do sada. To zahtijeva znatnu obrazovnu komponentu. U cilju stvaranja rasprostranjenog blagostanja radnicima su potrebne vještine kako bi sudjelovali u vrlom novom svijetu koji podrazumijeva digitalno gospodarstvo. Čak i to možda neće biti dovoljno, u kojem će slučaju postati neophodno pružanje stalne prihodovne podrške onima čije su poslove istisnuli softver i strojevi. I ovdje moramo pažljivo slušati lekcije iz prošlosti.

© Project Syndicate, 2014.