Negativni prinosi na obveznice podsjećaju na posljednji nekretninski balon koji je puknuo 2007. godine. Tada su investitori kupovali cjenovno napuhane nekretnine koje su imale negativan novčani tok, odnosno, najamnine koje su prihodovale nisu bile dovoljne za pokrivanje troškova kredita i održavanje nekretnina.

Glavni razlog investiranja bilo je očekivanje da će investitori unatoč negativnom novčanom toku ostvariti zaradu kroz preprodaju po višim cijenama. Trenutno je slična situacija na obvezničkom tržištu eurozone. Investitori kupuju obveznice s negativnim prinosom u vjeri da će prije njihovog dospijeća netko te obveznice platiti više od njih. Takva situacija je dugoročno neodrživa, a što duže traje posljedice će biti veće. Posljednjih mjeseci obvezničko tržište poduprijeto dodatnim ekspanzivnim mjerama od strane Europske centralne banke (ECB) nabujalo je do novih rekordno visokih razina.

Tijekom ožujka ECB je objavio kako će u lipnju proširiti svoj program otkupa i na korporativne obveznice. Do lipnja ECB je mjesečno otkupljivao državne obveznice u iznosu 80 milijarda eura, a početkom ovog mjeseca započeo je otkup i korporativnih obveznica. Međutim, nije objavljen iznos mjesečnih kupovina, ali tržišna nagađanja su da će se on kretati između 5 i 10 milijarda eura.

Potraga za višim prinosom
Novom mjerom ECB zaobilazi poslovne banke i direktno kreditira kompanije što je rezultiralo dodatnim jačanjem korporativnih obveznica. Promatrano kroz indeks europskih korporativnih obveznica, Bloomberg EUR Investment Grade European Corporate bond Index, prinos obveznica s prosječnim dospijećem od 5,7 godina pao je na svega 0,74 posto, što je najniži prinos na korporativne obveznice u povijesti eurozone. ECB svojom eksperimentalnom monetarnom politikom iskrivljava financijska tržišta, a ponajviše tržište duga na kojem kamate na sve vrste zaduženja padaju na povijesno niske razine. Radi ovako niskih kamata investitori u potrazi za višim prinosom financiraju sve riskantnije projekte koji u normalnim okolnostima nikad ne bi bili financirani, odnosno, ne bi bili financirani uz tako nizak prinos u odnosu na visok rizik.

Prema podacima s Bloomberga u ovom trenutku se u svijetu oko 9,2 bilijuna eura državnih obveznica trguje uz negativan prinos, a od toga se na države eurozone odnosi 2,4 milijarde. Također, s negativnim prinosom se u svijetu trguje otprilike 335 milijarda eura korporativnih obveznica od kojih je 170 milijarda u eurozoni. Kada promatramo obveznice koje dospijevaju za dvije godine, od 18 država eurozone koje imaju obveznice (Estonija ih nema) njih 14 se u ovom trenutku trguje uz negativan prinos, a svega četiri države, Malta, Portugal, Cipar i Grčka pružaju pozitivan povrat na svoj dvogodišnji dug.

Skuplja hrana i energija
Posljednjih mjeseci, zbog rasta cijena, obveznice sa sve dužim dospijećem "dolaze" pod negativan prinos. Prije desetak dana po prvi puta u povijesti prosječan prinos na cjelokupan njemački dug (sve obveznice u optjecaju) pao je ispod nule na razinu od -0,02 posto. Primjerice, u ovom trenutku se prinos na tridesetogodišnje njemačke obveznice nalazi na svega 0,55 posto, za usporedbu, dvadesetogodišnji prosjek je 4,13 posto.  Hrvatska nije izuzeta iz trendova na obvezničkom tržištu pa tako domaći investitori masovno ulažu u obvezničke fondove i to dok su obveznice na povijesno visokim razinama.

Uplate u obvezničke fondove su ubrzale te je u samo prva četiri ovogodišnja mjeseca uplaćeno kao cijele prošle godine. Odnosno, u obvezničke fondove je od početka godine uplaćeno oko 420 milijuna što s obzirom na imovinu s početka godine iznosi rast od čak 32 posto. Ako se ovakav tempo nastavi, obveznički fondovi će u ovoj godini udvostručiti imovinu s 1,3 na 2,6 milijardi kuna. U ovom trenutku rizici postaju sve veći jer ECB svoju ekspanzivnu monetarnu politiku temelji na niskoj stopi inflacije koja bi uskoro mogla postati poprilično viša.

Posljednje četiri godine imali smo nisku inflaciju zbog silaznog trenda na tržištu roba, a iz godinu u godinu gledali smo sve jeftiniju hranu, energiju i metale. Međutim, od početka ove godine okret trenda cijena je i više nego vidljiv. Primjerice, soja je od početka godine poskupila 37 posto, šećer 28 posto, a kukuruz 21 posto. Osim hrane poskupili su i energenti i metali. Nafta je od početka godine u plusu 32 posto, a prirodni plin 12 posto. Željezna ruda je od početka godine porasla za 28 posto, srebro za 25 posto, a aluminij za 10 posto. Ovi cjenovni trendovi vjerojatno će se uskoro vidjeti i na inflaciji koja bi do kraja ove godine trebala ubrzati.

Stvarni svijet

Roditelji vs. algoritmi: Evo kako roditelji mogu preuzeti kontrolu

energetska tržišta

Provokativni plan za novu eru europske energetske neovisnosti

Turbulentna vremena
Europsko obvezničko tržište se posljednje četiri i pol godine nalazi u uzlaznom trendu te je u ovom trenutku potencijal za daljnji rast poprilično iscrpljen. Također, prinose ostvarene posljednjih godina je praktički nemogući ponoviti u narednim.  S druge strane, ovako niska razina prinosa (često i negativnog) u drugom roku je neodrživa, a kombinacija povijesnog vrha uz izgledno ubrzanje inflacije nosi dosta rizika koji upućuju da su pred obveznicama vjerojatno turbulentna vremena.