Vladin prijedlog državnog proračuna za 2027. godinu temelji se na očekivanom gospodarskom rastu od 2,1 posto i usporavanju inflacije na 2,7 posto. Ekonomski analitičar Neven Vidaković, međutim, smatra da su pojedine proračunske projekcije preoptimistične, osobito kada je riječ o prihodima iz europskih fondova i očekivanom punjenju državne blagajne.

ZAŠTITA PRIVATNOSTI

Milijuni korisnika na udaru sporne Facebookove funkcije: Italija kaznila Metu s 805 milijuna eura

Gostujući u emisiji Studio 4 HTV-a, Vidaković je upozorio da je najveći dio državne potrošnje unaprijed određen obvezama prema zaposlenima, umirovljenicima i drugim korisnicima proračuna, zbog čega Vladi ostaje ograničen prostor za nove mjere i ulaganja.

„Što se tiče proračuna, pitanje je jednostavno: što morate platiti, a onda što vam ostane za dodatnu državnu potrošnju”, rekao je.

Upozorava na smanjenje europskih sredstava

Najveću slabost proračunskih projekcija Vidaković vidi u očekivanom priljevu novca iz Europske unije.

Prema brojkama koje je iznio, Hrvatska bi ove godine iz europskih izvora trebala primiti oko četiri milijarde eura, a iduće godine 3,2 milijarde, odnosno 800 milijuna eura manje.

Smatra da bi takvo smanjenje moglo imati ozbiljne posljedice za investicije i gospodarski rast jer su europska sredstva posljednjih godina jedan od glavnih izvora financiranja javnih ulaganja.

„Ako država smanji investicije za 800 milijuna eura, što je gotovo jedan posto BDP-a, koji će ostali sektori onda generirati ekonomski rast? Znači da svi ostali u ekonomiji moraju rasti puno više kako bi nadoknadili taj gubitak države”, upozorio je.

U službenim proračunskim materijalima Vlada za 2027. predviđa 3,4 milijarde eura u okviru programa iz višegodišnjeg financijskog okvira EU-a za razdoblje 2021. – 2027., što je 25 posto više nego u planu za 2026. Istodobno se za Nacionalni plan oporavka i otpornosti predviđa 0,9 milijardi eura, odnosno 70 posto manje nego ove godine.

ZAGREB FINANCIJSKI FORUM

Ćorić, Primorac i vodeći bankari: Zagreb otvara velike financijske teme

crm alati

„Problem nije u trudu prodavača, nego u tome što im sustav ne pomaže”

Te se stavke ne mogu izravno poistovjetiti s iznosima koje je Vidaković naveo, ali pokazuju da će se struktura europskog financiranja značajno promijeniti.

„Prihodi od EU-a ekstremno su precijenjeni”

Vidaković je posebno problematizirao projekcije europskih sredstava za godine koje slijede nakon isteka sadašnjeg višegodišnjeg financijskog okvira.

Upozorio je da novi sedmogodišnji proračun Europske unije još nije dogovoren, zbog čega smatra upitnim koliko se pouzdano mogu planirati budući prihodi.

„Prihodi od EU-a ekstremno su precijenjeni. I tu vam je trik cijelog proračuna”, ustvrdio je.

Prema njegovu tumačenju, Vlada se oslanja na mogućnost da inflacija ostane viša od planirane, što bi povećalo nominalne porezne prihode i omogućilo financiranje ulaganja čak i ako europskih sredstava bude manje.

Smatra da bi upravo veća inflacija mogla privremeno prikriti slabiji priljev europskog novca.

Što ako inflacija stvarno padne?

Vidaković upozorava da viša inflacija, iako nepovoljna za kupovnu moć građana, može povećavati nominalne prihode državnog proračuna.

To se osobito odnosi na prihode od PDV-a, čija vrijednost raste s povećanjem cijena proizvoda i usluga, pod pretpostavkom da se potrošnja pritom znatnije ne smanji.

„Nama za proračun i punjenje proračuna ne treba realan rast, dovoljna nam je inflacija”, rekao je Vidaković.

Prema njegovoj ocjeni, problem bi mogao nastati ako se istodobno ostvare dvije okolnosti: inflacija doista uspori, a priljev novca iz europskih fondova bude manji od očekivanog.

U takvom scenariju rast nominalnih poreznih prihoda mogao bi oslabjeti, a država bi imala manje prostora za investicije. To bi, smatra Vidaković, dodatno usporilo gospodarstvo.

Upozorio je da bi, u nepovoljnom scenariju, gospodarski rast mogao pasti na nulu, a dio radnih mjesta biti izgubljen.

Ipak, usporavanje inflacije samo po sebi ne znači pad proračunskih prihoda. Ono prije svega znači sporiji rast cijena, dok će stvarno punjenje proračuna ovisiti i o potrošnji, zaposlenosti, plaćama te drugim gospodarskim kretanjima.

Hrvatska može bez tolikog priljeva novca, ali uz sporiji rast

Unatoč oštrim kritikama, Vidaković ne smatra da bi manji priljev europskih sredstava doveo do nemogućnosti normalnog funkcioniranja države.

Istaknuo je da Hrvatska može funkcionirati i s manjim iznosima iz europskih fondova, ali bi to moglo značiti niže stope gospodarskog rasta.

Kao primjer naveo je mogućnost da godišnji priljev europskih sredstava padne s četiri na dvije milijarde eura.

Takvo smanjenje, smatra, moglo bi poništiti dio očekivanog gospodarskog rasta ako ga ne bi nadoknadili privatni sektor i drugi izvori ulaganja.

Upozorava i na sve veće potrebe za zaduživanjem

Vidaković se osvrnuo i na razliku između planiranih prihoda i rashoda državnog proračuna.

Prema Vladinu prijedlogu, prihodi u 2027. trebali bi iznositi 37,3 milijarde eura, a rashodi 41,5 milijardi eura. Time je planirani manjak državnog proračuna približno 4,2 milijarde eura.

Istodobno Vlada predviđa da će deficit opće države iznositi 2,9 posto BDP-a.

Riječ je o različitim proračunskim pokazateljima. Manjak državnog proračuna računa se prema nacionalnoj metodologiji, dok se deficit opće države iskazuje prema europskoj metodologiji ESA 2010, koja uključuje i druge dijelove javnog sektora te odgovarajuće prilagodbe.

Vidaković ipak smatra da sve veća potreba za financiranjem javne potrošnje otvara pitanje dugoročne održivosti takvog gospodarskog modela.

„Mi se kontinuirano moramo sve više i više zaduživati da bismo održavali to nekakvo stanje ekonomije”, ustvrdio je.

Neizvjesni i pregovori o budućem proračunu EU-a

Dodatnu neizvjesnost Vidaković vidi u pregovorima o budućem proračunu Europske unije.

Smatra da će postizanje dogovora biti otežano zbog gospodarskih problema pojedinih velikih članica, potreba za financiranjem Ukrajine i različitih stavova država članica o zajedničkoj potrošnji.

Upozorava da bi politički kompromisi mogli utjecati na raspodjelu sredstava, pa Hrvatska ne može unaprijed računati na to da će u budućnosti dobivati jednake iznose kao dosad.

Prema Vladinim projekcijama, hrvatsko bi gospodarstvo u 2027. trebalo porasti 2,1 posto, a inflacija se smanjiti na 2,7 posto. Vlada pritom očekuje nastavak ulaganja, rast životnog standarda i smanjenje udjela javnog duga u BDP-u na 55,3 posto.

Vidaković, međutim, smatra da će upravo ostvarenje tih pretpostavki pokazati koliko je predloženi proračun održiv. Njegova je ključna dvojba hoće li, uz manji priljev europskog novca i usporavanje inflacije, ostali dijelovi gospodarstva moći ostvariti dovoljno snažan rast da nadoknade slabiju državnu investicijsku aktivnost.