Sport & biznis - SP 2026.
EN DE

Dobrodošla HNB-ova šok-terapija

Autor: Ana Blašković
19. srpanj 2012. u 22:00
Podijeli članak —

Prva publikacija Financijske stabilnosti pod novim guvernerom rasplinula je nade nekih da će Vujčić biti Vladi manji ‘PR problem’ od Rohatinskog

Ako se netko dosad i nadao da će Boris Vujčić Vladi biti manji “PR problem” od Željka Rohatinskog, nade su mu se već rasplinule. S prvom publikacijom Financijske stabilnosti pod novim guvernerom poruka Vladi je jasna: ekonomska je situacija na rubu kaosa te nema alternative štednji.

već od 5 € mjesečno
Pretplatite se na Poslovni dnevnik
Pretplatite se na Poslovni Dnevnik putem svog Google računa, platite pretplatu sa Google Pay i čitajte u udobnosti svoga doma.
Pretplati se i uštedi

Pad BDP-a od 1,6 posto u ovoj godini sam po sebi je loša vijest, posebno kad će u regiji u recesiju potonuti samo Mađari, Slovenci i mi. Još jedna godina recesije znači novi val rasta nezaposlenih, pad plaća, udar na građane i tvrtke, koji će još teže vraćati kredite bankama. No, iz HNB-ove publikacije može se iščitati da bismo trebali biti sretni padnemo li samo toliko jer u njoj jednostavno nema nijedne dobre vijesti.Stanje u Europi je prevrtljivo, jedan dan mir, drugi groznica, političari nemaju dovoljno odlučnosti obuzdati dužničku krizu koja sad kuca na vrata Italiji. Osim što je naš najveći trgovinski partner o kojem ovisi dobar dio izvoza, na Apeninski poluotok račune polažu najveće domaće banke koje drmaju bankarskim tržištem. Počne li se klimati situacija u susjednoj zemlji, možemo samo nagađati koji bi razmjeri kaosa mogli zavladati kod nas. Pa opet, na događanja izvan granica nemamo utjecaja i možemo samo čekati da se bura smiri ili, kako je nedavno rekao Vujčić, nadati se da će priča u Europi završiti po onoj “što te ne ubije, ojača te”.No, prostora za manevar zato ima kod kuće. Ne u megalomanskim investicijama, jer javni dug uz jamstva već premašuje 60 posto BDP-a, pa sebi ne možemo dopustiti eksploziju zaduživanja. Jedina je realna opcija štednja u proračunu, i to tamo gdje se neće skresati potencijal za rast. Za HNB to znači da su iscrpljene ideje punjenja proračuna povećanjem poreza, što je samo izgovor za izbjegavanje jačih rezova. U suprotnom, klizanjem iz okvira Zakona o fiskalnoj odgovornosti, nerazmjer između rashoda i prihoda mora se zatvoriti novim zaduživanjem. Novi dug, u vremenu kad su kreditori iznimno nervozni zbog dužničke krize, igranje je s vatrom jer se ponovno dovodi u pitanje kreditni rejting. Snizi li se Hrvatskoj rejting, pada na razinu “smeća” i katapultira cijenu novca. Pad rejtinga ujedno je okidač za šokscenarij i dublju recesiju, udar na građane i stabilnost banaka. Ukratko, kaos. Zato alternative štednji nema, što znači da popuštanje ucjenama sindikata nije opcija. Misli li još netko da je Vujčić manji “PR problem” za Vladu?

Ako se netko dosad i nadao da će Boris Vujčić Vladi biti manji “PR problem” od Željka Rohatinskog, nade su mu se već rasplinule. S prvom publikacijom Financijske stabilnosti pod novim guvernerom poruka Vladi je jasna: ekonomska je situacija na rubu kaosa te nema alternative štednji.

Pad BDP-a od 1,6 posto u ovoj godini sam po sebi je loša vijest, posebno kad će u regiji u recesiju potonuti samo Mađari, Slovenci i mi. Još jedna godina recesije znači novi val rasta nezaposlenih, pad plaća, udar na građane i tvrtke, koji će još teže vraćati kredite bankama. No, iz HNB-ove publikacije može se iščitati da bismo trebali biti sretni padnemo li samo toliko jer u njoj jednostavno nema nijedne dobre vijesti.Stanje u Europi je prevrtljivo, jedan dan mir, drugi groznica, političari nemaju dovoljno odlučnosti obuzdati dužničku krizu koja sad kuca na vrata Italiji. Osim što je naš najveći trgovinski partner o kojem ovisi dobar dio izvoza, na Apeninski poluotok račune polažu najveće domaće banke koje drmaju bankarskim tržištem. Počne li se klimati situacija u susjednoj zemlji, možemo samo nagađati koji bi razmjeri kaosa mogli zavladati kod nas. Pa opet, na događanja izvan granica nemamo utjecaja i možemo samo čekati da se bura smiri ili, kako je nedavno rekao Vujčić, nadati se da će priča u Europi završiti po onoj “što te ne ubije, ojača te”.No, prostora za manevar zato ima kod kuće. Ne u megalomanskim investicijama, jer javni dug uz jamstva već premašuje 60 posto BDP-a, pa sebi ne možemo dopustiti eksploziju zaduživanja. Jedina je realna opcija štednja u proračunu, i to tamo gdje se neće skresati potencijal za rast. Za HNB to znači da su iscrpljene ideje punjenja proračuna povećanjem poreza, što je samo izgovor za izbjegavanje jačih rezova. U suprotnom, klizanjem iz okvira Zakona o fiskalnoj odgovornosti, nerazmjer između rashoda i prihoda mora se zatvoriti novim zaduživanjem. Novi dug, u vremenu kad su kreditori iznimno nervozni zbog dužničke krize, igranje je s vatrom jer se ponovno dovodi u pitanje kreditni rejting. Snizi li se Hrvatskoj rejting, pada na razinu “smeća” i katapultira cijenu novca. Pad rejtinga ujedno je okidač za šokscenarij i dublju recesiju, udar na građane i stabilnost banaka. Ukratko, kaos. Zato alternative štednji nema, što znači da popuštanje ucjenama sindikata nije opcija. Misli li još netko da je Vujčić manji “PR problem” za Vladu?

Autor: Ana Blašković
19. srpanj 2012. u 22:00
Podijeli članak —
Komentari (2)
Pogledajte sve

…istina je da mi radnici u privatnom sektoru kao i ti privatnici, robujemo državnoj administraciji ,sindikatima i vojnoj umirovljeničkoj mafiji…

U Hrvatskoj se ne isplati raditi .
Najbolje je čekati na Burzi da se zaposlite u Javnom sektoru , na Državnim Jaslama . Ili da danima pohađate razne doktore i skupljajte liječničku dokumentaciju te tražite penziju .
Iako ste mladi imate veliku šanšu da dobijete mirovinu .
Mnogima je to uspjelo već u tridesetm godinama .
Ljudi su racionalni i ulažu trud tamo gdje je najisplativije .
Glupo je raditi u Realnom sektoru samo za poreze ,doprinose i ostale štibre i harače !

Porez kojim su oporezivani poduzetnici iz Realnog sektora :

25 % PDV na razliku u cjeni

20 % porez na dobit

12 % porez

18 % prirez u Zgb

i sada kada idete kupiti Mercedes platite opet porez 14 %

pa onda 10 % carina

pa na sve to opet PDV 25 %

pa porez na auto godišnje
pa cestarine
pa porez na osiguranje
pa porez na tehnički i regitraciju
pa porez na svaku litru benzina
i t.d…..
nema kaja oporezivanju

gospodarstvo su uništili največim porezima na svjetu !

Kako ćete prepoznati Vladu koja će izvući Hrvatsku iz krize ?

Smanjit će sve poreze Realnom sektoru 50 %

Dobro , ne morate kupiti Mercedes , kupite dionice .

I na dionice od dividende ćete platiti porez 12 % i prirez 18 % Zgb.

Ili kupite nekretninu ?

Opet ćete morati platiti porez kod kupnje i svake godine ćete plaćati porez na imovinu .

U Hrvatskoj se najviše isplati ne raditi .

A ako imate kaku lovu odmah ju potrošite na hranu i piće , sve pojedite , popijte i poserite pa vam nemogu ništa uzeti !
Ito nije kraj deranju kože porezima od ovih Gulikoža :

Kad jednog dana otegnete papke ,
vaši će dragi nasljednici morati platiti porez na ostavljenu im imovinu ,
na vaš dom ,
na vašu vikendicu ,
na vaš auto ,
na vašu tvrtku ,
na vaš obrt ,
na vašu grobnicu…..

Ni to neće biti kraj oporezovanju !
Vaši će nasljednici opet morati plaćati porez na nasljeđenu imovinu !
Mida

da dopunim sliku ;

1. akontacija poreza na dobit za narednu godinu
2. davanja na plaću 100%
3. komunalni troškovi ( slivne vode, zaštite svega mogućeg, spomenička renta, prićuva, komunalne naknade…. )
4. troškovi registracije vozila i troškovi održavanja i korištenja, a koji su na neto cijenu opterečeni spiralno gornjim redosljedom 80%
5. komunikacije na neto trošak 100% naknada i poreza
6. obvezan mito za normalne i zakonske usluge ili razmatranje tvoje ponude uopće

Kada sve zbrojiš dobije 100% od dobiti. Ako nema dobiti onda je gubitak.

država je zadržala svu gomilu SFRJ administracije. Zadržala je i SFRJ porezne zakone i razne dopune i akte državnih nameta.

U zemlji slobodnog tržišta, demokratskog uređenja sa SFRJ poreznim zakonima je prava drama aspurda i nespojivih mogućnosti.

Porezni zakon i kao takvo cijelo društveno uređenje SFRJ-a koji mi danas koristimo samo umjesto Dinara nam piše Kuna i umjesto SFRJ piše RH u poreznom zakonu, imalo je smisla u SFRJ.

Naime taj zakon je SFRJ jamčio destimuliranje privatnog sektora i ostavio mogućnost klasičnog uništenja bilo koga koje iskako iz “Svi za jednoga, jedan za sve “.

Danas koristimo isti zakon bez ideje i cilja, a više neznam dali je Vlast blesava i to ne vidi ili namjerno opstruiraju tu činjenicu radi lakog manipuliranja privatnog sektora.

Pitam se tko ima koristi od toga ?
Država ? Nema
Privatni sektor ? Nema
Državni i javni djelatnici ? IMAJU

Istina može biti samo jedna !
(cenzurirao g.Vjeko)

Moglo bi vas Zanimati

New Report

Close