Izazovi u sektoru transporta i logistike postaju sve složeniji, a promjene u industriji ubrzavaju pod utjecajem novih tehnologija i tržišnih zahtjeva.
Kako digitalizacija, umjetna inteligencija i inovacije oblikuju ovaj segment biznisa na Poslovnom TV-u diskutirali su Hrvoje Ordulj, direktor Sektora za promet iz Hrvatskih autocesta (HAC), Petar Glavaš, član uprave ENNA Transporta i ENNA Logica, Bruno Gojak, suradnik za portfelj proizvoda i usluga iz Agencije za komercijalnu djelatnost (AKD) te Bruno Laktić, direktor korporativnog odjela u Marshu.
Gostujući u Poslovnom TV-u, govorili su o ključnim promjenama u njihovim industrijama, utjecaju novih tehnologija te budućim smjerovima razvoja ovog sektora.
Digitalizacija u HAC-u neizostavan je dio radne rutine, tumači Ordulj. Sustav koji uključuje 12 regionalnih centara te središnji centar smješten u upravnoj zgradi Hrvatskih autocesta kontinuirano prikuplja i obrađuje podatke, koji se zatim distribuiraju vozačima i svim sudionicima u prometu, putem svjetlosnih promjenjivih znakova i obavijesti u medijima.
“Ono što vozači ne vide, to je digitalizacija na hrvatskim autocestama. Vozači vide kolnik, prometne znakove, objekte, tunele, itd. No, digitalizacija obuhvaća i sve ono što promatra njih u odvijanju toga prometa, odnosno svi oni meteorološki uvjeti, odnosno uvjeti vođenja prometa po autocestama, koji se svakodnevno obrađuju, 24 sata dnevno, 365 dana u godini.
Cilj je pravovremeno obavijestiti vozače o incidentima ili vremenskim nepogodama na cesti, kako bi se mogli pripremiti i nastaviti putovanje bez neželjenih događaja”, istaknuo je Ordulj.
Uz takvu digitalnu infrastrukturu, putovanje od točke A do točke B postaje sigurnije jer sustav kontinuirano prikuplja, analizira i distribuira važne informacije za sve sudionike u prometu.
Središnji centar ‘vidi sve’
Pojasnio je kako funkcionira Centar za nadzor i vođenje prometa u HAC-u. “Napravljen je tijekom 2022. godine i pušten u promet neposredno prije turističke sezone. Financiran je sredstvima Europske unije. Postoji 12 regionalnih centara diljem Hrvatske, uključujući Zagvozd, Čavle, Rupu, Đakovo, Ivanju Reku, koji pokrivaju određene dijelove autocesta. Središnji centar prima podatke od svih regionalnih centara i vidi sve. Povezan je sa Središnjim nacionalnim centrom u Karlovcu, koji je u nadležnosti Hrvatskih cesta i surađuje sa centrima u Sloveniji, Austriji i Mađarskoj.
Putem tog sustava prometne tokove možemo na vrijeme preusmjeriti na alternativne pravce ako dođe do zastoja – bilo zbog nesreće, vremenske nepogode ili drugog incidenta. Središnji centar može preuzeti upravljanje regionalnog centra ako on ispadne iz sustava, iako to mu nije primarni zadatak.
Njegov glavni zadatak je okupljati podatke, harmonizirati promet na području cijele Hrvatske i surađivati sa zemljama u regiji”, kazao je Ordulj pa dodao da u protekle tri godine HAC nije inicijalno aktivirao traffic management programe, no da u njima na inicijativu centara iz drugih država sudjeluje dva do tri puta godišnje.
ZEDAS-om pratimo obujam prometa
Glavaš je kazao kako prednosti digitalizacije u željezničkom prometu koriste kompanije u sastavu ENNA Grupe koje zastupa.
“Oslonjeni smo na HŽ Infrastrukturu, čije usluge koristimo – konkretno trase, pruge, kolosijeke i sve ostale popratne djelatnosti. S njima razmjenjujemo podatke putem njihove platforme kako bi se promet odvijao što lakše prema željezničkim pravilima. Nažalost, na željeznici ne možete ni lijevo ni desno, nego samo naprijed ili natrag po kolosijeku, tako da je ta razmjena podataka u biti prilično jednostavna. Međutim, mi dodatno razvijamo i vlastite interne alate kako bismo olakšali komunikaciju unutar firme, unutar grupacije, te kako bismo u konačnici dobili što točnije podatke o realizaciji prometa i niz drugih analiza.
Interno smo razvili, odnosno nalazimo se u fazi implementacije aplikacije ZEDAS. Ona nam omogućava pristup nizu podataka i analiza – od radnog vremena izvršnih radnika, broja prevezenih vlakova, stanja veza, obujma prometa koji trenutno realiziramo itd. S druge strane, imamo jedan od najvećih projekata u Hrvatskoj koji je uspješno priveden kraju – svi smo čuli za Rijeka Gateway – novi kontejnerski terminal u Rijeci gdje je ENNA Logistics u principu suinvestitor i suvlasnik.
S njima smo također krenuli u smjeru digitalizacije poslovanja, gdje želimo što brže razmjenjivati nužne podatke kako bi se transport odvijao što efikasnije. To uključuje raznovrsne podatke potrebne za formiranje vlakova prije otpreme, kao i sve druge analize i podatke koji su nam potrebni za ovu vrstu poslovanja”, pojasnio je Glavaš.
Pametni tahografi, manje papirologije
Za AKD, digitalizacija je ključ sigurnosti u cestovnom prometu, navodi Gojak. “Sustavnom analizom rizika ili uporabom pametnih tachografa možemo spriječiti ili smanjiti papirologiju ili administraciju. Uz pomoć digitalninog sustava, inspekcija i nadzor mogu se odvijati ciljano i kontrolirano, što dovodi do smanjenja administracije i papirologije. Na digitalizaciju ne treba gledati samo kao neki tehnološki alat, već kao sustavno poboljšanje cestovne infrastrukture”, naglasio je pa rekao više o tome kako funkcionira sustav AKD Afinis.
“To je izvršni upravljački sustav koji koriste svi dionici cestovnog prometa – vozači, prijevoznička poduzeća, tahografske radionice te nadzorna tijela. U njemu se nalaze svi podaci o tahografskim karticama, povijesti ispitivanja tahografa, ali također i podaci o poduzećima, licencijama te razni statistički pokazatelji.
Radi se o dobrom sustavu za brz i jednostavan uvid u sve podatke koji su potrebni krajnjim korisnicima. Oni mogu na jednom mjestu vrlo sigurno i jednostavno ciljano pretražiti podatke koji su im potrebni. Na primjer, uporabom digitalnih ili pametnih tahografa možemo pratiti radno vrijeme vozača. Tu je, po mom mišljenju, najviše manipulacija u teretnom prometu. Prema zakonu, vozači smiju imati devet sati radnog vremena. Na taj način možemo kontrolirati i tehničko stanje vozila. Također, nadzorna tijela mogu s ciljanim, realnim podacima u stvarnom vremenu izaći na teren na nadzor i inspekciju”, naveo je Gojak.
Stabilizira se tržište transportnih osiguranja
Laktić je naveo komparativne prednosti digitaliziranih kompanija u branši logistike i transporta. “Tvrtke koje su detaljno digitalizirale svoje poslovanje u logističkom segmentu ostvaraju 22% brže vrijeme isporuke, i čine 30% manje pogrešaka u poslu. Samim time počinju biti puno konkurentnije od drugih i značajno smanjuju prostor za bilo kakvu vrstu pogreške.
Za tu priliku, Marsh je razvio Sentrisk, AI platformu koja klijentu pomaže pratiti put dobave, recimo od Vjetnama do Hrvatske. Dođe li do problema u lancu opskrbe, ratova, geopolitičkih problema, klijent u stvarnom vremenu može pratiti robu, a sustav će ga izvještavati kako optimizirati opskrbni lanac, ubrzati ga i osigurati da proizvod od točke A do točke B dođe u ciljanom roku”, kazao je Laktić.
Nakon turbulentnog razdoblja, tržište transportnih i logističkih osiguranja pokazuje prve znakove smirenja, ocijenio je. “Ovo je prva godina koja je pokazala stabilizaciju po pitanju premija osiguranja. Imali smo porast u cargo osiguranjima od svega tri posto. Kad usporedimo to sa prošlom godinom, prošle godine smo imali 14%. Tržište sad ide u smjeru soft marketa i očekujemo za 2026. dalju stabilizaciju, možda čak u nekim segmentima i malo smanjenje”, zaključio je Laktić.
