U toj i toj tablici, u drugom retku, u trećoj koloni brojka vam ne štima posve, požalio se prije dosta godina jedan čitatelj novinskoj redakciji. Mada ga je snašla kritika, prozvani novinar bio je pomalo i zadovoljan. Eto, netko ipak primjećuje, pa čak i pozorno prati ono što radi. A onda ga je stariji kolega ohrabrio i legendom iz vremena socijalizma, o aktivistu koji je negdje usred opsežnog "forme radi" referata za skup neke partijske sekcije umetnuo i opasku da časti pivom onoga tko stigne do te stranice.

Naravno, uz epilog da je palo čašćenje. I u megaizvještaju Vlade o radu i o preuzetim i nepodmirenim obvezama u mandatu 2011.-2015. mogla se negdje unutar čak 2259 stranica umetnuti takva opaska. Među kandidatima za osvajanje besplatnog piva sigurno bi bili Anto Bajo i Marko Primorac, dvojac s Instituta za javne financije koji se ovih dana pozabavio tim dokumentom u Aktualnom osvrtu IJF-a.  

Kratko o opširnom           
Ta povremena publikacija Instituta ovaj je put znakovito sročena na samo dvije stranice. Bajo i Primorac naslovili su osvrt s "pišemo opširno jer nemamo vremena pisati koncizno". Uz neprolaznu ocjenu sadržaja, tehničku su izvedbu Vladina uratka usporedili s lošim seminarskim radom, slaganom uz dosta copy-pasta. I neke zanimljive i korisne informacije, poput onih u dijelovima izvješća vezanim uz ministarstva financija, gospodarstva ili zdravlja, utopile su se u šumi nepotrebnih i banalnih. Izvješću nedostaju ključne informacije o financijskim aktivnostima Vlade i njenim fiskalnim i gospodarskim posljedicama.

Ono je moralo sadržavati sažetak, kao i statistički dodatak s ključnim fiskalnim pokazateljima. Ukratko, dvojac drži da taj dokument ne može poslužiti kao temelj za ocjenu rada Vlade. Tome svakako ne mogu poslužiti informacije poput one, iz glavnog tajništva ministarstva financija, da su "postupali po upitima zaprimljenih telefonski ili elektroničkom poštom" i da je takvih bilo ukupno 40.000. Ili one da su "intenzivno informirali i upoznavali javnost o svim novostima vezanim za ulazak Hrvatske u EU" te "moderirali i vodili razna događanja" i "fotografirali ih uz tehničku obradu slika, kreiranje i izradu tiskanog materijala…". 

Riječi otuđene od sadržaja 
No, takvi dijelovi tog, ali ne samo tog izvješća, mogu poslužiti kao dodatni primjeri u prilog potrebi reforme javne uprave. Njih su obilato ponudili, primjerice, i odgovori pojedinih agencija, ustanova i zavoda s javnim ovlastima prilikom provedbe dubinske analize rashoda državnog proračuna. Neke su od tih (više od 180) pravnih osoba na upit da navedu koji su im ključni indikatori poslovanja odgovorili: "poticanje određenih aktivnosti". Bez ikakva pojašnjenja kako se to poticanje mjeri. Drugi su pak to pitanje razumjeli na način da su samo nabrojali zadaće iz redovnog poslovanja (izdavanje dozvola, odobrenja).

Odgovora u znaku riječi otuđenih od sadržaja nije manjkalo ni kod pitanja o pet pokazatelja strateških ciljeva, a neke su agencije objasnile i da ih nemaju. No, broj zaposlenih u tim institucijama u promatranoj se 2014. godini i unatoč prirodnom odljevu (umirovljenjima) te smanjenju broja zaposlenih u npr. zavodima, institutima i HRT-u, ukupno povećao. Najviše upravo u agencijama (za 436) i nacionalnim parkovima (za 103). Podloga za izradu preporuka Vladi očito je bila slaba, no povjerenstvo za to područje racionalizacije proračunskih rashoda Vladi je ipak iznijelo nekoliko paketa mjera za oko milijardu kuna ušteda, od onih u sustavu plaća i nagrađivanja do materijalnih rashoda i statusnih promjena (spajanje, ukidanje isl.). 

Dva po dva 
Prema Vladinu izvješću, do kraja mandata dovršeni su postupci spajanja Državnog zavoda za zaštitu prirode i Agencije za zaštitu okoliša te Agencije za regionalni razvoj i Središnje agencije za financiranje i ugovaranje projekata EU. Uštede na naknadama za upravna vijeća, na smanjenju  broja rukovodećih radnih mjesta te na materijalnim rashodima za 2015. u Vladinu se izvješću o radu procjenjuju na oko dva milijuna kuna. I put od tisuću milja počinje prvim korakom.

Obrana i troškovi

Poruka EU-a: Ulaganja da, ali ne na račun građana – lekcija i za Hrvatsku

Proizvodnja namještaja

Kako je domaća proizvodnja namještaja postala važnija od cijene