Na međunarodnoj konferenciji „Vijeće za medije: izazovi samoregulacije medija” održanoj 22. ožujka u Novinarskom domu se raspravljalo o problemima hrvatskih medija, a u okviru toga se najviše spominjao problem netransparentnosti vlasništva medija.

Zdenko Duka, predsjednik Hrvatskog novinarskog društva, je podsjetio na to da je Vijeće za medije osnovano prošle godine, te da bi trebalo biti mjesto susreta nakladnika i predstavnika medija. Ono također predstavlja korak za poboljšanje novinarske situacije u Hrvatskoj. Upozorio je da medijska situacija u Hrvatskoj nije dobra, te da je gospodarsko stanje u medijima također loše. Duka smatra da javni servisi nisu dobri, što je dijelom uzrokovano kadrovskim politikama što dovodi do toga da urednici i novinari nisu dobro iskorišteni. Upozorio je na velike probleme u privatnim medijima.

Reinhard Wessel, direktor Zaklade-Konrad-Adenauer, upoznao je nazočne s novinarskom praksom u Njemačkoj. Naglasio je da se tamo bore za mir, slobodu i pravednost, te da je sloboda medija važna za demokraciju. Razvoju hrvatskog Vijeća za medije će pridonijeti umreživanje i prenošenje međunarodnog iskustva iz sličnih udruženja na području Europe, a potpora Vijeću dolazi iz Zaklade.

Sanja Mikleušević Pavić, predsjednica Vijeća za medije, je objasnila kako su osnivanju Vijeća za medije prethodile godine pokušavanja. Naglasila je da je novinarstvo preslika društva i da je veliki problem što mnogi, koji ne bi smijeli, danas šute. Predsjednica Vijeća za medije vjeruje da je moguće ostvariti profesionalno i objetkivno novinarstvo, iako mnogi tvrde suprotno. Smatra da bi HRT trebao biti lider neovisnog novinarstva, a odgovor na pitanje „je li uistinu tako?“ ostavila je nazočnima na konferenciji da sami prosude. Novinarstvo u Hrvatskoj koče ne znanje tko su pravi vlasnici medija i trgovanje medijima. Vijeće za medije je korak za postizanje etičnosti, odgovornosti i vjerodostojnosti u hrvatskom novinarstvu, kaže Mikleušević Pavić.

Da su etičnost, odgovornost i vjerodostojnost izazovi za svakog novinara i za svaku medijsku kuću složio se i predsjednik RH Ivo Josipović. Ukazao je na namjeru Vijeća za medije da utječe na medijsku scenu. Samoregulaciju u novinarstvu je nazvao kontrolom rada koja je specifična za demokratska društva. Kvalitetu rada medija moraju procijenjivati kako struka tako i slušatelji odnosno gledatelji, kaže Josipović. Naglasio je da senzacionalizam donosi kratkoročan uspjeh ali ne i dugoročne rezultate. Osim senzacionalizma, problemi hrvatskih medija su netransparentnost vlasništva i nepoštivanje privatnosti građana, a novinarstvo je dodatno ugroženo politikom i ovisnošću o oglašivačima. Predsjednik je upozorio da mediji trebaju promovirati javni interes. Kada se radi o promoviranju javnog interesa razlika između privatnih i javnih medija je u tome što ga promoviraju na različit način. Pohvalio je treći program Hrvatskog radija, te iskazao zabrinutost zbog nedostatka emisija o kulturi i postojanja emisija koja na mala vrata propuštaju govore mržnje. Zaključio je da bez transparentnosti vlasništva nema kvalitetnog novinarstva i slobode medija. Konačno, predsjednik vjeruje da hrvatsko društvo ima snage da provede transparentnost do kraja.

Sloboda i regulacija u medijima su područja u kojima vladaju tenzije, kaže Doris Pack, zastupnica u Europskom parlamentu, predsjednica Odbora za medije i obrazovanje. Kao primjer je navela SAD u kojima vlada sloboda mišljenja, no unatoč tome mediji su i tamo izloženi silama na tržištu te osvajačkim i poduzetničkim težnjama. Slični problemi pogađaju i Europu. Pack je naglasila da etika mora pronaći put u demokraciju jer su mediji gospodarsko i kulturno dobro. Sloboda medija za sobom povlači veliku odgovornost, a jedna crna ovca dovoljno je da uništi cijelu profesiju. Objasnila je situaciju u kojoj se nalaze novinari: ponekad moraju bit neugodni, ali ne tako da kleveću nego da istražuju istinu.

Manfred Protze, predsjednik njemačkog Vijeća za medije (Presserat), je pojasnio kako je pokazatelj uspjeha Vijeća za medije u Njemačkoj to što mediji upošljavaju pravnike kako bi izbjegli opomene koje izdaje Vijeće. Naime ako netko na ozbiljan način krši Kodeks časti za novinarstvo, publika odnosno potrošači tako ponašanje mogu prijaviti Vijeću za medije. Kazna za nepoštivanje novinarskih normi je opomena u kojoj je poimence prozivaju krivci i objavljuje se u medijima i tako taj medij dospijeva na stup srama.

John Horgan, predsjednik Međunarodnog udruženja vijeća za medije (AIPCE), kaže kako Kodeks časti i Vijeće za medije pružaju određenu zaštitu novinarima koji su članovi Vijeća. U slučaju da ih se tuži za klevetu sudac može uzeti u obzir činjenicu da je njihov tekst pisan u skladu s Kodeksom časti.
Ante Gavranović, analitičar medija, upozorava da mediji bježe u žutilo i senzacionalizam, a njihovi elektronički oblici u takozvani infotainment. Osim toga pritisak na medije vrše vlasnici i menadžment čiji su glavni interesi povećanje prihoda i profit.

Uredba o digitalnoj operativnoj otpornosti

Digitalna otpornost na ispitu u praksi: Kako se sektor nosi s DORA-om?

Poslodavac prijetelj obitelji

Cilj projekta je nagraditi poslodavce koji razumiju važnost ravnoteže između poslovnog i obiteljskog života

Ljiljana Zurovac, predsjednica Vijeća za štampu, BiH, izrazila je zadovoljstvo što će sada moći tužbe na medije proslijeđivati između zemalja u regiji, naglasivši da su suština samoregulacija medija građani koji zapravo obavljaju nadzor medija. Zurovac je rekla kako se i u BIH sudovi oslanjaju na Kodeks za štampu.

Branko Vukšić, predsjednik Odbora za medije, je simbolično opisao problem medija nastalog zbog krupnog kapitala: i danas se događa to da se čupa kazeta iz montažnog stola ako se dirne u sveto ime nekog hrvatskog kapitalista.