Ministarstvo za prava potrošača Španjolske priopćilo je u ponedjeljak da je naložilo tvrtki Airbnb, internetskoj platformi za kratkoročni najam smještaja, da ukloni više od 65.000 oglasa za odmor sa svoje platforme jer krši važeće propise.

Španjolske vlasti su ovu odluku donijele zbog zabrinutosti da određena poslovanja pogoršavaju nestašicu stanova i povećavaju cijene nekretnina.

Teška dijagnoza

Bivšem američkom predsjedniku Bidenu dijagnosticirana teška bolest

Naime, tamošnja vlada je, u suradnji s gradskim vijećima i regionalnim tijelima, pokrenula široku akciju protiv turističkih najmova putem platformi poput Airbnba i Booking.coma.

Mnogi Španjolci smatraju da ove platforme potiču masovni turizam, smanjuju ponudu stambenog prostora i otežavaju lokalnom stanovništvu pristup najmu.

Prema priopćenju ministarstva, većina oglasa koje Airbnb mora ukloniti nije imala navedeni broj licence, dok u nekima nije bilo jasno je li vlasnik fizička ili pravna osoba. Airbnb se na zahtjev za komentar još nije oglasio, navodi Reuters.

Ministar za zaštitu potrošača, Pablo Bustinduy, izjavio je da želi stati na kraj „izostanku kontrole” i „nezakonitostima” u sektoru turističkog najma te osigurati bolju dostupnost stanovanja i zaštitu potrošača.

Gradonačelnik Barcelone, Jaume Collboni, poduzeo je najradikalniji korak najavivši u lipnju prošle godine potpuno ukidanje turističkog najma do 2028. godine.

Statistike koje ilustriraju španjolsku stambenu krizu alarmantne su.

promo

HEP – čuvar industrijske kulturne baštine Hrvatske

promo

Stručnjaci koji razumiju tehnologiju i poslovanje bit će pokretači nove ekonomije

Najamnine su u ondje posljednjem desetljeću porasle za čak 80 %, znatno više od plaća, a izvješće Banke Španjolske objavljeno početkom godine pokazuje da gotovo polovina najmoprimaca u Španjolskoj troši oko 40 % svojih prihoda na najam i režije, dok je europski prosjek 27 %.

Kriza je dodatno produbljena rastom životnih, potaknutim špekulacijama s nekretninama i naglim širenjem turističkih apartmana. Postala je najveća briga Španjolaca i ključna tema sukoba između vladajućih socijalista i konzervativaca iz Narodne stranke (PP).

Podsjetimo, premijer Pedro Sánchez u siječnju je predstavio plan od 12 točaka za rješavanje, kako je rekao, “hitne stambene situacije” u zemlji. Istaknuo je da socijalni stanovi čine tek 2,5 % ukupnog stambenog fonda, u usporedbi s 14 % u Francuskoj i 34 % u Nizozemskoj.

“Ako ne reagiramo, europsko i španjolsko društvo će se podijeliti na dvije skupine: one koji od roditelja nasljeđuju domove i mogu više trošiti na obrazovanje i putovanja, te one koji cijeli život rade samo da bi platili najam i koji na kraju dočekaju starost bez vlastitog doma,” upozorio je.

Naglasio je kako Španjolska nije imala državnu stambenu politiku gotovo deset godina prije njegova dolaska na vlast 2018., a prethodnu je politiku opisao kao “ideološki neoliberalnu s katastrofalnim društvenim i ekonomskim posljedicama.”

Njegova manjinska koalicijska vlada već je uvela zakon kojim se u nekim područjima ograničavaju “nerazumne” cijene najma.

Najavio je tako mjeru ustupanja 3300 domova odnosno dva milijuna četvornih metara zemljišta javnoj tvrtki koja bi bila zadužena za gradnju tisuća pristupačnih socijalnih stanova za mlade i obitelji. Uz to, španjolske vlasti je predložile su poticaje za iznajmljivače praznih nekretnina te strože porezne mjere i regulaciju turističkih apartmana.

Najviše pažnje izazvala je ideja o uvođenju poreza do 100 posto na nekretnine u vlasništvu osoba koje ne žive u Europskoj uniji, poput Britanaca. „U 2023. rezidenti izvan EU kupili su oko 27.000 kuća i stanova u Španjolskoj – ne da bi u njima živjeli, nego da bi ih kasnije prodali po višoj cijeni i tako zaradili,“ izjavio je Sánchez.

Ta je mjera izazvala oštre reakcije dijela britanskog tiska, koji su je nazvali „ratom protiv britanskih kuća za odmor“ i „brutalnim poreznim udarom“.

Narodna stranka, koja je ranije predstavila vlastite prijedloge, uglavnom zasnovane na poreznim olakšicama, odbila je podržati „ksenofobičnu“ mjeru vlade u regijama pod svojom upravom.

Sánchez najavio i strože mjere, uključujući zabranu kupovine nekretnina u Španjolskoj za strance izvan EU koji ne žive ondje kao ni njihove obitelji, već samo špekuliraju.

Pitanje stanovanja u Španjolskoj već neko je vrijeme jedna od glavnih tema političke rasprave. Prosvjedi protiv prekomjernog turizma, koji narušava tržište nekretnina, održani su diljem zemlje, uključujući Madrid i Barcelonu.

“Izraz ‘hitna stambena situacija’ sasvim je opravdan. Ponuda je nedostatna, mnogi nemaju pristup pristojnom smještaju, a neprihvatljivi uvjeti stanovanja postali su svakodnevnica”, istaknuo je Ignasi Martí, stručnjak za društvene inovacije.

Na pitanje zašto rješenja za stambenu krizu nisu dolazila ranije, Martí je pojasnio da je kriza dosad najviše pogađala ranjive skupine, no da sada pogađa i srednju klasu, a što je problem učinilo politički osjetljivijim pitanjem.

Iako je prijedlog o 100-postotnom porezu na nekretnine za nerezidente izazvao pažnju javnosti i medija, Martí ga smatra više ideološkim nego stvarnim rješenjem. „Neće riješiti problem jer se radi o relativno malom broju nekretnina, a takav porez nije moguće nametnuti kupcima iz EU.“

Claudio Milano, stručnjak za problem prekomjernog turizma, upozorio je da porezne olakšice za one koji iznajmljuju po pristupačnim cijenama nisu dovoljne, osobito imajući u vidu da u Španjolskoj stoji čak 3,8 milijuna praznih stanova, što čini 14 % ukupne ponude.

„Potrebne su odlučnije mjere, prvenstveno zabrana kupovine nekretnina radi špekulacije,“ naglašava Milano. „To se mora odmah zaustaviti, a tek potom možemo razgovarati o poreznim poticajima.“

Politički analitičar Pablo Simón ističe da je ključno pitanje hoće li socijalisti i Narodna stranka uspjeti postići dogovor, osobito u složenom sustavu španjolske vlasti.

„Obje stranke slažu se da postoji ozbiljan problem nedostatka stanova,“ kaže Simón. „Razlika je u pristupu: jedna se više oslanja na državnu intervenciju, dok druga vjeruje u tržište.“

Međutim, Sánchezovi prijedlozi naišli su na hladan prijem u Madridu i Barceloni. Sindikat najmoprimaca u Madridu ocijenio ih je kao „nedostatne i kukavičke“, optužujući vladu da favorizira vlasnike stanova i previše se oslanja na gradnju kao dugoročno rješenje, zanemarujući hitne potrebe, piše Guardian.

U Barceloni, gdje su turistički apartmani znatno podigli cijene, stanovnici četvrti Eixample — s jednim turističkim apartmanom na svakih 57 stanovnika — smatraju prijedloge nejasnima i previše općenitima, no priznaju da je vlada konačno identificirala špekulacije kao glavni uzrok krize, bilo da je riječ o turističkim apartmanima ili luksuznim stanovima za investitore.