Znatno oštrija regulacija i obilje gotovo besplatnog novca – tako u najgrubljim crtama izgleda globalni financijski sustav 10 godina nakon službenog početka financijske krize.

Iako je kriza na američkom tržištu drugorazrednih hipotekarnih kredita započela još u veljači 2007. godine, za službeni se početak uzima 9. kolovoz 2007. kada je financijsko tržište primijetilo da se nešto čudno događa. Naime, toga je dana francuska banka BNP Paribas  blokirala povlačenje novca iz hedge fonda izloženog tim vrijednosnicama.

Akcija središnjih banaka 
Deset godina nakon toga promijenilo se nekoliko bitnih stvari u globalnom financijskom sustavu. Prvi puta u povijesti najvažnije središnje banke u svijetu provele su koordiniranu akciju kako bi spasile prvenstveno financijske sustave svojih država, a u konačnici i na globalnoj razini. Tijekom 2008. srezane su kamatne stope, dokapitalizirane banke, otkupljena toksična imovina i ubrizgane milijarde u gospodarstvo kroz otkupe državnih i korporativnih obveznica. Nikada ranije američke Federalne rezerve (Fed), Europska središnja banka (ECB), Banka Engleske i japanska središnja banka nisu tako usko surađivale kako bi spriječile eskalaciju globalne ekonomske krize, kaže za američke medije Alexis Stenfors, profesor na sveučilištu Portsmouth i nekadašnji trgovac vrijednosnicama u američkoj banci Merrill Lynch. "Učinili su stvari za koje je javnost mislila da ih središnje banke ne mogu učiniti ili ih nikada neće učiniti u tako velikom opsegu. To je u potpunosti promijenilo percepciju tih institucija", ističe Stenfors.  

Oštrija regulacija 
S obje strane Atlantika kriza je donijela nova, oštrija pravila za financijske institucije. U Americi to prije svega uključuje Dodd-Frankov zakon iz 2010. kojeg Trumpova administracija želi ukinuti. Zakon je od banaka zatražio držanje višeg kapitala za pokriće mogućih gubitaka, zatim ograničavanje špekulativnih ulaganja te obvezu razdvajanja investicijskog i komercijalnog bankarstva kako se ne bi koristio novac klijenata za rizične transakcije. U Europi je reforma regulative išla u smjeru da ECB-u dade veće ovlasti u nadzoru banaka. Nove ovlasti donijele su stres-testove banaka na gubitke te veću transparentnost složenih izvedenica. Michael Lever, analitičar lobističke organizacije Udruga za financijska tržišta u Europi, smatra kako su američke vlasti reagirale brže od europskih u pitanjima stres-testova, dokapitalizacije banaka i problema loših kredita. "Sada je širi cilj popravka sektora postignut", kaže Lever.

Najniže kamatne stope
Kamatne stope nikada nisu bile niže. U kolovozu 2007. ključna kamatna stopa Feda iznosila je 5,25 posto. Danas, unatoč tri podizanja, nalazi se u rasponu između jedan i 1,25 posto. U Velikoj Britaniji kamatna stopa i dalje je na rekordno niskih 0,25 posto dok je 10 godina ranije iznosila 5,75 posto. U eurozoni je kamatna stopa 2007. iznosila četiri posto, a sada je na nuli.