Zagrebačka banka okončala je lanjsku godinu sa 735 milijuna kuna neto dobiti, gotovo 53 posto manje nego godinu ranije.

Epidemija koronavirusa, restrikcije kretanja i zatvaranje gospodarstva uz snažno aktiviranje moratorija Zabi su donijeli 18-postotni pad poslovnih prihoda koji su dosegnuli 3,6 milijardi kuna.

Istodobno, banka je snižavala troškove (premda simbolično u odnosu na pad prihoda) za 65 milijuna kuna, na 1,55 milijardi kuna. Omjer troškova i ostvarenih prihoda, kao pokazatelj efikasnosti poslovanja, ostao je nizak i u prošloj godini te iznosio 43 posto.

Pritisak na rezultat

Pod utjecajem dugog razdoblja niskih kamatnih stopa, jačanja izloženosti državi te preslagivanja štednje, nastavljen je pritisak na operativni rezultat. Neto prihod od kamata bilježi 12,5-postotni pad na 2,4 milijarde kuna, odnosno 343 milijuna kuna “najvećim dijelom pod utjecajem smanjenja kamatnih marži u skladu s tržišnim kretanjima”.

Osim kamatnih, pod pritiskom su u 2020. bili i ostali prihodi najveće banke.

Neto prihod od provizija i naknada pao je za 121 milijun na 956 milijuna kuna, kao i neto dobit od trgovanja preko 56 posto, na 259 milijuna kuna zahvaljujući padu prihoda od dividendi i dobiti od trgovanja.

Operativna dobit, rezultat prije rezervacija i ispravaka vrijednosti, dosegnula je 1,86 milijardi kuna što je pad od 28,3 posto. Troškovi rezervacija na račun dobiti Zabu su na razini godine stajali 962 milijuna kuna zbog “rasta kreditnog rizika slijedom COVID-19 pandemije”.

europski parlament

‘Hrvatska može biti novo energetsko srce Europe’

promo

A strana band: Poznata lica s malih ekrana pripremaju jedinstveni spektakl – očekuju se i posebni gosti iznenađenja

Porast aktive

Iz banke napominju da su sveukupno troškovi vrijednosnih usklađenja i rezerviranja za gubitke smanjeni za 201 milijun kuna zbog manjih rezerviranja po sudskim sporovima. Aktiva najveće banke porasla je lani za gotovo sedam milijardi kuna, na 124,5 milijardi.

Portfelj neto kredita porastao je za 980 milijuna kuna “kao rezultat kreditiranja države i usporavanja kreditiranja stanovništva tijekom pandemije”.

Pritom glavni izvor financiranja ostaje 98,2 milijarde kuna domaće štednje. Ona je lani porasla za 4,3 milijarde kuna i to povećanjem a vista štednje tvrtki i građana. I depoziti drugih banaka lani su se gotovo udvostručili, dosegnuvši 5,7 milijardi kuna.

U Zagrebačkoj banci ističu da je rezultat u 2020. posljedica pandemije i dva velika potresa koji su doveli do smanjenja poslovnih prihoda i većih gubitaka od vrijednosnih usklađenja.

“Banka ima snažnu kapitalnu i likvidnosnu poziciju te solidan potencijal poduprijeti kreditnu aktivnost, oporavak i razvojne potencijale naših klijenata”, kažu u Zabi.