Deset domaćih kreditnih unija kreće u jače kreditiranje gospodarstva. Okupljeni u Hrvatsku udrugu kreditnih unija (HUKU) ugovorili su s Hrvatskim savezom zadruga deset milijuna kuna vrijednu kreditnu liniju za financiranje. Osim te konkretne linije Udruga će uskoro potpisati suradnju s agencijom za malo gospodarstvo i investicije HAMAG Investom, koji će jamstvima omogućiti jeftinije kreditiranje. Tako kreditne unije, gotovo zaboravljene i marginalizirane financijske institucije, ponovno žele doći u fokus. Premda su pod nadzorom HNB-a, njihov je udio na bankocentričnom tržištu marginalan – na polugodištu ih je poslovalo ukupno 24 (u međuvremenu je počela s radom još jedna), čija je ukupna bilančna suma dosegnula 579 milijuna kuna.

Minimalan tržišni udio

Sve unije zajednički drže 0,13 posto tržišnoga kolača što je, ilustracije radi, manje od Kentbanke koja je među šest najmanjih banka na tržištu. Na posljednjoj sjednici Savjeta HNB-a upravo su kreditne unije, njihovo "stanje i problemi", bile jedna od tema. A kakve to nove uvjete kredita može ponuditi unija? Zajam zadrugarima zamišljen je kao namjenski kredit za kupnju repromaterijala (i usluga iz ponude zadruge) u iznosu od 2000 do 50.000 kuna bez valutne klauzule uz kamatnu stopu od 8,49 posto na godinu dana. Posebnost kredita je što, primjerice, ovisi o žetvi pa će poljoprivrednik kamatu vraćati mjesečno, a glavnicu nakon što proda urod za godinu dana, objasnila je predsjednica Hrvatske udruge kreditnih unija Željka Pirija-Benaković. Naknada kredita iznosi od 1,5 posto do 2 posto, a instrumenti osiguranja su jamci, zadužnica te za iznose iznad 15.000 kuna polica osiguranja usjeva i nasada. U kreditnim unijama svjesni su da je kredit uz kamatu od 8,5 posto za proizvodnju tek neznatno jeftiniji od klasičnoga gotovinskog kredita. Jedini način da se uvjeti financiranja, ponajprije namijenjeni mikro i malim poduzetnicima poprave, jest da se olabavi rigorozna zakonska regulativa. Stoga su iz Udruge uputili HNB-u i nizu drugih adresa prijedloge za promjenu zakona o kreditnim unijama koje bi im olakšale poslovanje.

Osiguranje štednje

"Najvažnije je uvesti osiguravanje štednih uloga kao što je praksa u svim zemljama u kojima posluju kreditne unije. Tada ne bismo trebali plaćati toliko visoke premije na rizik i izlazne kamate mogle bi biti povoljnije za naše klijente", rekao je Igor Škrgatić, član Uprave kreditne unije Deponent. Osim osiguranja štednje Škrgatić u komparativnoj analizi položaja domaćih i stranih kreditnih unija ističe da bi trebalo proširiti opseg poslova i na platni promet u ime i za račun poslovne banke, po primjeru plaćanja računa u Konzumu i Tisku. Za veće povjerenje u poslovanje u kreditnim unijama smatraju da bi se zakonski trebalo onemogućiti da depoziti unije ulaze u likvidacijsku ili stečajnu masu banke kod koje su uloženi, što bi se jednostavno moglo riješiti otvaranjem računa unije kod HNB-a. Jedno od većih kočnica poslovanja je i teritorijalno načelo osnivanja zbog kojeg članovi moraju imati prebivalište na području poslovanja unije što pojedine regije i unije stavlja u iznimno nepovoljan položaj, kao i zabrana da članovi budu pravne osobe.