Premda je švicarska središnja banka ljetos zaustavila divljanje svoje valute, franak je i dalje top-tema među nezadovoljnim klijentima koji otplaćuju kredite indeksirane uz tu valutu. Anketa udruge Franak pokazala je da više od trećine ispitanika na otplatu izdvaja između 50 i 75 posto kućnog proračuna te u bankama znaju da neki od klijenta nemaju od čega živjeti. Rezultati ankete pokazuju da neki troše i puno više: gotovo 22 posto na otplatu duga banci platit će više od tri četvrtine mjesečnih primanja, a desetak posto ispitanih za otplate dugova nema dostatna primanja. Čak 34 posto ispitanih izjasnilo se da im je barem jednom iznos rate bio veći od mjesečnih primanja. “S obzirom na to da je temeljni uvjet procjene kreditne sposobnosti prilikom podizanja kredita bio da rate ne prelaze trećinu mjesečnih primanja, podaci ukazuju da je velika većina ispitanika prema istim kriterijima danas kreditno nesposobna”, ističu u udruzi Franak. Budući da je za izmjenu ugovornih uvjeta (poput promjene valute) nužna ponovna ocjena kreditne sposobnosti, zaključuju da “ljudima jedino preostaje do daljnjega plaćati kredite prema sadašnjim uvjetima”.

Narasla glavnica
Prodaja nekretnine, zatvaranje kredita i pakiranje u podstanarstvo nije rješenje, objašnjava voditeljica istraživanja Petra Rodik sa zagrebačkoga Filozofskog fakulteta. “Zahvaljujući rastu kamatnih stopa i tečaja glavnica kredita je veća nego što je bila na početku otplate (u prosjeku 1675 kuna mjesečno) pa kredit nije moguće prebaciti u drugu valutu ili promijeniti banku. Čak i da klijent proda nekretninu, ne bi imao dovoljno za zatvaranje cjelokupnoga kredita, što je dužan učiniti jer prodajom nekretnine banka za kredit više nema hipotekarno pokriće”, kaže Rodik.

Bez izbora
U 29 posto slučajeva anketirani nisu imali mogućnost izbora banke jer ju je uvjetovao poslodavac ili investitor. Također trećina ispitanih (31 posto) nije mogla birati valutu jer je uvjet da najviše trećina plaće može poslužiti za otplatu kredita zadovoljavao jedino zajam u francima koje su banke 2005. i 2006. plasirale uz najnižu cijenu. “Zato je bilo moguće da kreditno nesposobna osoba u eurima bude kreditno sposobna za kredit u franku, što ukazuje da su banke svjesno velikom broju građana plasirale iznimno rizične ‘kreditne proizvode’”, stoji u istraživanju. Anketa Udruge ponovno je ukazala koliko je ugovorni odnos banke i klijenta pomaknut u korist kreditora. Samo šest posto dužnika uspjelo je u pregovorima s bankom izmijeniti neki od ugovornih uvjeta u svoju korist, uglavnom poček ili smanjenje kamate. “Očekujemo da će se ovim istraživanjem povećati svijest o razmjerima problema te da će konačno reagirati HNB, a Vlada napraviti bolji zakonodavni okvir poput Zakona o bankrotu, koji bi omogućio da građani više ne budu taoci banaka”, poručila je. Na neslužbene kritike koje se među bankama mogu čuti o metodologiji istraživanja provedenog internetom na uzorku od 1321 osobe Rodik odvraća: “Za domaće prilike dovoljno velikim uzorkom smatra se brojka od tisuću ispitanika. Uzorak pokriva sve regije i rezultati su relevantni iako uzorak nije u potpunosti reprezentativan jer nedostaju podaci o populaciji koji su bankarska tajna”, rekla je Rodik. Štoviše, s obzirom na to da su anketirani samo oni s pristupom internetu, uzorak ne obuhvaća one siromašnijega imovinskog stanja kojima su kreditni problemi relativno veći. U uzorku su najzastupljeniji zajmovi s valutnom klauzulom u švicarskim francima (84%), najviše je stambenih kredita vezanih u franak (69,6%). Slijede autokrediti sa 11,2% te nenamjenski uz eure (7,7%). U uzorku je vrlo malo stambenih kredita vezanih uz euro (4,4%), dok je kunskih zanemarivih 0,003%. Iako se istraživanje udruge Franak očekivano najviše bavi švicarskom valutom, podaci HNB-a govore da je među lošim kreditima najviše onih u domaćoj valuti.

Najviše se žale na Hypo banku

Najveći porast rata
Anketa je pokazala da se najveći porast rata dogodio klijentima Hypo Alpe-Adria banke te da oni češće nego ostali izdvajaju više od 75% mjesečnih primanja na otplatu. U Hypu nisu htjeli komentirati istraživanje, ali su napomenuli da banka posluje u skladu s regulativom te da s klijentima ima aktivnu suradnju te im se trudi pomoći u otplati podsjećajući da su u posljednjih 15 mjeseci dvaput snizili kamate i omogućili reprogram.