Sport & biznis - SP 2026.
EN DE

Velika očekivanja industrije od nove čelnice DAB-a

Autor: Ana Blašković
25. ožujak 2012. u 22:00
Podijeli članak —

Bankari kažu da treba mijenjati oprečne zakone, uvesti krizni menadžment u slučaju propasti banaka te bolje upravljati imovinom

Val imenovanja novih dužnosnika nije zaobišao ni državnu agenciju za sanaciju banaka i osiguranje štednih uloga, poznatiji kao DAB. Na njegovom čelu nekadašnja konzultantica i bivša članica nadzornog odbora Sunčanog Hvara Marija Hrebac zamijenit će dugogodišnjeg direktora Vinka Radića. U bankarskim krugovima malo tko je iznenađen smjenom u DAB-u, a od novog vodstva velika su očekivanja.

već od 5 € mjesečno
Pretplatite se na Poslovni dnevnik
Pretplatite se na Poslovni Dnevnik putem svog Google računa, platite pretplatu sa Google Pay i čitajte u udobnosti svoga doma.
Pretplati se i uštedi

Sustav ‘pao’ na Credu
Premda mala aktivom, propala Credo banka i konfuzija koja je nastala nakon HNB-ovog oduzimanja odobrenja za rad krajem studenog ilustrirala je i nedostatke sa strane DAB-a. Upućeni u likvidaciju Creda smatraju da je na razini HNB-a, DAB-a i Hanfe trebalo postojati krizno tijelo koje bi brzo i efikasno rješavalo probleme i nedoumice koje su nastale. “Bankarstvo se temelji na povjerenju i kad je Credu oduzeto odobrenje trebao je postojati neki tip kriznog menadžmenta zbog brzine i protoka informacija. Da je toga bilo, ne bi se dogodilo prepucavanja institucija i regulatora koja su samo napravila dodatni kaos u sustavu zbog čega su problema imale i druge banke”, kaže naš sugovornik koji je zbog osjetljivosti teme želio ostati anoniman. U vezi Credo banke problematično je i suprotstavljanje zakona jer se Zakon o kreditnim institucijama ‘tuče’ sa Zakonom o tržištu kapitala, a problema ima i sa Ovršnim i Stečajnim zakonom. “Pitanje je također, koliko su stečajni upravitelji uopće kvalificirani za vođenje stečaja banaka. Certifikat za vođenje stečaja trgovačkog društva je jedno, no bankarstvo je specifičan biznis koji bi stečajni upravitelj trebao poznavati”, kaže naš sugovornik ističući da bi u praksi to značilo ne vezivati ZOKI sa Zakonom o trgovačkim društvima. Prostora za poboljšanje propisa, ali i prakse ima i u sustavu osiguranja depozita. Prema podacima DAB-a za kraj prošle godine u Fondu osiguranja depozita bilo je 2,99 milijardi kuna od čega je 390,3 milijuna kuna isplaćeno osigurane štednje, a još 4,2 milijuna kuna bili su troškovi DAB-a. Dok se banke godinama potiho bune da uplaćuju previše, (opet) je slučaj Credo razotkrio da je Agencija isplatila Abacus brokere iako za ta sredstva formalno nije uplaćivana premija. “Potrebno je preispitati i prošiti bazu za obračun premije, osim računa klijenata brokerskih kuća primjerice i na račune upravitelja zgrada na kojima su milijuni kuna. Proširenjem baze stvorila bi se i mogućnost daljnjeg smanjenja premije što bi bankama u konačnici snizilo regulatorni trošak”, kaže naš sugovornik.

Val imenovanja novih dužnosnika nije zaobišao ni državnu agenciju za sanaciju banaka i osiguranje štednih uloga, poznatiji kao DAB. Na njegovom čelu nekadašnja konzultantica i bivša članica nadzornog odbora Sunčanog Hvara Marija Hrebac zamijenit će dugogodišnjeg direktora Vinka Radića. U bankarskim krugovima malo tko je iznenađen smjenom u DAB-u, a od novog vodstva velika su očekivanja.

Sustav ‘pao’ na Credu
Premda mala aktivom, propala Credo banka i konfuzija koja je nastala nakon HNB-ovog oduzimanja odobrenja za rad krajem studenog ilustrirala je i nedostatke sa strane DAB-a. Upućeni u likvidaciju Creda smatraju da je na razini HNB-a, DAB-a i Hanfe trebalo postojati krizno tijelo koje bi brzo i efikasno rješavalo probleme i nedoumice koje su nastale. “Bankarstvo se temelji na povjerenju i kad je Credu oduzeto odobrenje trebao je postojati neki tip kriznog menadžmenta zbog brzine i protoka informacija. Da je toga bilo, ne bi se dogodilo prepucavanja institucija i regulatora koja su samo napravila dodatni kaos u sustavu zbog čega su problema imale i druge banke”, kaže naš sugovornik koji je zbog osjetljivosti teme želio ostati anoniman. U vezi Credo banke problematično je i suprotstavljanje zakona jer se Zakon o kreditnim institucijama ‘tuče’ sa Zakonom o tržištu kapitala, a problema ima i sa Ovršnim i Stečajnim zakonom. “Pitanje je također, koliko su stečajni upravitelji uopće kvalificirani za vođenje stečaja banaka. Certifikat za vođenje stečaja trgovačkog društva je jedno, no bankarstvo je specifičan biznis koji bi stečajni upravitelj trebao poznavati”, kaže naš sugovornik ističući da bi u praksi to značilo ne vezivati ZOKI sa Zakonom o trgovačkim društvima. Prostora za poboljšanje propisa, ali i prakse ima i u sustavu osiguranja depozita. Prema podacima DAB-a za kraj prošle godine u Fondu osiguranja depozita bilo je 2,99 milijardi kuna od čega je 390,3 milijuna kuna isplaćeno osigurane štednje, a još 4,2 milijuna kuna bili su troškovi DAB-a. Dok se banke godinama potiho bune da uplaćuju previše, (opet) je slučaj Credo razotkrio da je Agencija isplatila Abacus brokere iako za ta sredstva formalno nije uplaćivana premija. “Potrebno je preispitati i prošiti bazu za obračun premije, osim računa klijenata brokerskih kuća primjerice i na račune upravitelja zgrada na kojima su milijuni kuna. Proširenjem baze stvorila bi se i mogućnost daljnjeg smanjenja premije što bi bankama u konačnici snizilo regulatorni trošak”, kaže naš sugovornik.

Zaboravljene milijarde
Kao “top” tema za novo vodstvo DAB-a moglo bi se pokazati i upravljanje imovinom. Iako se često zaboravlja, u portfelju je primjerice, 100% vlasništva nad Croatia bankom te udjeli u nizu tvrtki koje je država preuzela kroz sanacijske programe banaka ukupne vrijednosti milijarde kuna (doduše upitne naplativosti). Ta banka primjer je lošeg upravljanja te i indolentnog vlasnika koji godinama tolerira višak zaposlenih i minuse, a bez pitanja uplaćuje potreban kapital kad ga gubici ‘pojedu’.

Autor: Ana Blašković
25. ožujak 2012. u 22:00
Podijeli članak —
Komentirajte prvi

Moglo bi vas Zanimati

New Report

Close