Skupina ruskih regionalnih banaka zatražila je početkom tjedna od vlade u Kremlju moderiranje razgovora između financijskih institucija i ruskih kompanija opterećenih kreditima. Cilj razgovora, koje su inicirali zapadnoeuropski financijaši zabrinuti zbog mogućih problema u otplati, moguće je restrukturiranje inozemnog duga nekih ruskih tvrtki koje u sljedeće četiri godine moraju otplatiti oko 400 milijardi dolara kredita. “Nekoliko zapadnih banaka zatražilo je takve pregovore”, izjavio je Anatolij Aksakov, predsjednik ruske Udruge regionalnih banaka koja broji 450 članica, mahom manjih banaka.

Bez odgovora
Udruga je već poslala dopis vladi nakon razgovora s predstavnicima banaka među kojima je i HSBC radi jasnog definiranja mogućnosti otplate duga ruskih kompanija, no iz Kremlja za sada nije došao nikakav odgovor, dodao je Aksakov. “Bilo bi mnogo efikasnije kada bi dug bio restrukturiran pa bi svima, i vjerovnicima i dužnicima, bilo jasno kako će biti otplaćen”, zaključio je Aksakov. On je procijenio da bi ruske kompanije trebale restrukturirati oko 100 milijardi dolara inozemnog duga, od čega ove godine na naplatu pristiže oko 15 milijardi. Ruska je vlada u utorak preko svog glasnogovornika opovrgla medijske spekulacije o eventualnom planu za restrukturiranje inozemnog duga.

Slabljenje tečaja
Nakon vladinog demantija oglasio se ponovno i Aksakov rekavši kako “Udruga nije postavila zahtjev za restrukturiranje duga vladi i određenim zapadnim bankama. Pojedini dužnici možda vode vlastite pregovore o restrukturiranju duga, ali ja ništa ne znam o širokoj i centraliziranoj inicijativi u tom pravcu”, tvrdi Aksakov. Ipak, dizanje medijske prašine nije prošlo bez posljedica. Kako su europske banke najveći vjerovnici ruskoga gospodarstva, mogućnost novih velikih gubitaka europskih financijaša oslabila je tečaj eura prema dolaru i jenu. Unatoč tome analitičari smatraju da se ne događa ništa spektakularno u vezi sa glasinama o restrukturiranju duga ruskih kompanija. Neki među njima komentiraju kako to nije ništa više od ideje Udruge regionalnih banaka te drže da ne postoji mnogo dužnika koji žele restrukturirati dug. Međutim, oprezni su i vjerovnici. Glasnogovornica HSBC-a odbila je Bloombergu išta komentirati, a komentar su odbili dati i iz Deutsche Bank. Eric Kraus, direktor strateškog planiranja u moskovskoj investicijskoj banci Otkritie kaže kako “nitko u ruskoj vladi nije nikad sugerirao bilo kakvo restrukturiranje vanjskog duga. Cilj polagane, stupnjevite devalvacije rublje je bio omogućavanje tvrtkama nabavu viška strane valute namijenjene otplati duga koji dospijeva na naplatu 2010. godine”. Vlada premijera Putina ovoga je mjeseca odobrila dodatnih 11 milijardi dolara pomoći ruskom financijskom sektoru unatoč ovogodišnjem očekivanom deficitu proačuna. Dodatan iznos spada u drugu fazu plana pomoći koji bi posredno trebao olakšati poslovanje tvrtkama u realnom sektoru, ali i otplatu kredita građana. Rusija je, inače, za hitno financiranje dosad rasporedila oko 200 milijardi dolara nakon što je pad cijene nafte na tržištu gurnuo najvećeg svjetskog distributera energije u najgoru ekonomsku krizu još otkad vlada Borisa Jeljcina 1998. nije uspjela platiti 40 milijardi dolara domaćeg duga. Analitičari dodaju kako je bankovni sustav u Europi već oslabljen i da je još pitanje što će biti u istočnoj Europi.