Kad se danas govori o konkurentnosti, prilagodbama industriji 4.0, ali i razvojnim perspektivama općenito, digitalna transformacija jedna je od nezaobilaznih tema. Sve veće prepoznavanje njezine važnosti u privatnom i javnom sektoru, kojemu je nemalo pridonijela i pandemija koronavirusa, očituje se u blagim poboljšanjima stanja digitalizacije u Hrvatskoj, ali i najnovija istraživanja sugeriraju da je tempo poboljšanja prespor.

Na to upućuju i nalazi istraživanja sintetiziranih u Hrvatskom digitalnom indeksu (HDI), koje konzultantska kuća Apsolon provodi već treću godinu zaredom.

Nikad iznad prosjeka

Vrijednost tog indeksa u 2021. blago je povećana, ali i dalje u okvirima “mršave trojke”. S prosječne ocjene 2,52 za 2020. godinu lani je stanje digitalizacije hrvatskoga gospodarstva ocjenjeno s 2,59, dok su ponudu e-usluga za građane i pravne subjekte ispitanici ocijenili s prosječnom ocjenom 2,78 nesuprot 2,73 godinu prije.

Međutim, u usporedbi s drugima, otkako je Europska komisija sustavno počela pratiti digitalni napredak država članica kroz Indeks digitalnog gospodarstva i društva (DESI), Hrvatska nikad nije ostvarila iznadprosječan rezultat. Prema tom indeksu za 2021. Hrvatska zauzima 19. mjesto među 27 članica Unije ili jedno mjesto više nego godinu prije.

Ovogodišnjim Apsolonovim istraživanjem podaci su prikupljeni od 273 hrvatska poduzeća (217 srednjih i 57 velikih) iz pet ve, a jedan od ključnih nalaza je da njih nešto manje od četvrtine (24,2%) danas ima strategiju digitalne transformacije.

Usporedbe radi, godinu ranije razvijenu strategiju imalo je 17,7 posto, a prije dvije godine nešto više od 15 posto srednjih. Većina ispitanika navela je da provedba digitalne transformacije nema utjecaj na ukupan broj radnih mjesta u njihovim poduzećima, dok pozitivan utjecaj njezine provedbe na prihode očekuje gotovo polovina ispitanika.

Digitalnu transformaciju glavnim prioritetom ističe samo 3,7 posto ispitanika, a nešto manje od trećine (31,5%) svrstava je u top tri teme po važnosti. U analizi se navodi i da 76 posto ispitanih poduzeća nema strukturirani put prema digitalizaciji. Mada se smanjuje broj poduzeća koja ne izdvajaju sredstva za razvoj digitalnih vještina, ta ulaganja su nedostatna; 62 posto ispitanika izdvaja manje od četvrtine sredstava za edukaciju za razvoj digitalnih vještina svojih zaposlenika. Za oblikovanje digitalne transformacije, pak, usluge vanjskih stručnjaka koristi 51 posto ispitanih poduzeća.

Europsko energetsko tržište

‘Treba nam Europska energetska banka’

Pokreni nešto svoje

Kako biti dobar roditelj u vremenu digitalizacije i umjetne inteligencije?

Hrvatska srednja i velika poduzeća uglavnom smatraju da će na poslovanje u bliskoj budućnosti najviše utjecati cloud, robotika i automatizacija te razvoj digitalnih platformi. Više od 92 posto ih tvrdi da u digitalizaciji vide priliku za napredak svog poslovanja. To više ističu veća poduzeća: 55,4 posto iz skupine velikih smatra da će im se prihodi povećati uslijed digitalne transformacije dok isto mišljenje dijeli tek 36 % srednjih poduzeća. Usto, postepeno se mijenja i percepcija utjecaja DT-a na radna mjesta; danas približno svaka četvrta tvrtka (donedavno tek svaka šesta) smatra je digitalna transformacija poticajna za stvaranje novih radnih mjesta.

Novi modeli rada

Ipak, trenutačno stanje digitalne spremnosti našeg gospodarstva sugerira da za ostvarenje veće konkurentnosti rezultati moraju biti bolji, posebice imajući u vidu zaostajanje Hrvatske na ljestvicama digitalnog napretka na razini EU.

“Indikativno je da tvrtke kao prepreku u provođenju digitalne transformacije navode nedostatak vremena i novca, iako im upravo taj proces može dugoročno omogućiti troškovno i vremenski efikasniji te konkurentniji rast”, smatra Nataša Ćurić Martinčević, predsjednica Uprave Apsolona. Upravo iz tog razloga, kaže, jako je važno da u procesu digitalne transformacije poduzeća ne ovise samo o svojim sredstvima, već da dobiju adekvatnu podršku kroz nove izvore financiranja poput Nacionalnog plana za oporavak i otpornost koji su upravo i namijenjeni lakšoj i bržoj tranziciji gospodarstva.

“I to ne samo kroz digitalizaciju postojećih, nego i prelasku na nove, digitalne modele rada”, dodaje. Za poboljšanje okruženja za bržu digitalnu transformaciju društva i gospodarstva, uz nastavak digitalizacije javnih usluga i ulaganja u IT infrastrukturu, potrebni su pomaci i u npr. digitalnoj izobrazbi u školstvu kao i iskorištavanju sredstava iz EU fondova za digitalizaciju.