Nedostatak bilo kakvih značajnih “greenfield” ulaganja (kronična slabost vidljiva je bila i u razdoblju prije krize) i dalje je predstavljao prepreku oporavku izravnih stranih ulaganja u Hrvatskoj prošle godine. No primjetna je određena stabilizacija na strani reinvestirane dobiti, stoji u najnovijoj analizi Erste grupe o trendovima stranih ulaganja u srednju i istočnu Europu.

“Unatoč tromim trendovima, s obzirom na dodatno prilagođavanje na tekućem računu platne bilance, omjer neto izravnih stranih ulaganja i deficita platne bilance se nakon početnog pogoršanja stabilizirao”, drži Juraj Kotian, suvoditelj Odjela za makroekonomska istraživanja Erste grupe. Kaže kako priljev vlasničkih stranih ulaganja u Hrvatsku nije imao veći učinak na računu zaduživanja, stoga su dužnička portfeljna ulaganja imala dominantnu ulogu. “Dok nije bilo znatne rasprodaje dužničkih vrijednosnih papira početkom krize, tržište dužničkim vrijednosnim papirima bilo je zatvoreno do kraja prve polovice 2009. kada je intervenirao HNB, ublažujući monetarnu politiku i dopuštajući jednostavno refinanciranje javnog duga u tom razdoblju”, objašnjava Kotian. Prošle je godine, prema analizi, započeo oporavak izravnih stranih ulaganja u gotovo svim državama srednje i istočne Europe. Tako je u 2010. godini bilo devet posto više takvih ulaganja nego godinu prije. U 2009. pad stranih ulaganja iznosio je čak 45 posto. “Najoptimističniji rezultati zabilježeni su u Češkoj gdje je priljev stranih ulaganja više nego udvostručen u 2010. te je dosegnuo najvišu razinu u regiji”, ističe Kotian. Dodaje kako su dobri rezultati vidljivi i u Mađarskoj te u Slovačkoj i Ukrajini. Također ulagači u posljednje vrijeme zemlje ovog dijela Europe smatraju privlačnijima nego neke koje imaju viši kreditni rejting.

Utjecaj krize

Održali se na nogama
Mnoga gospodarstva istočne i srednje Europe uspjela su se održati na nogama cijelo razdoblje krize (Češka, Slovačka, Poljska i Hrvatska), bez većih tenzija u vanjskom financiranju, smatra analitičar Erstea Juraj Kotian. Kaže kako su neke zemlje morale donijeti rebalans proračuna (Mađarska, Rumunjska i Ukrajina) i usvojiti krizne mjere, uključujući strukturne reforme. Pomoć MMF-a i EU smanjila je pritisak na vanjsko financiranje i pomogla im u mjerama za ublažavanje deficita platne bilance.