Hrvatski sabor izglasao je u svom zadnjem zasjedanju prije ljetne stanke novi Zakon o potrošačkim kreditima, koji od 20. studenoga 2026. donosi najveću reformu potrošačkog kreditiranja u posljednjih petnaest godina. Zakon objedinjuje dosadašnji Zakon o potrošačkom kreditiranju i Zakon o stambenom potrošačkom kreditiranju u jedinstveni akt te u hrvatsko zakonodavstvo prenosi europsku direktivu CCD 2. Cilj je jača zaštita potrošača, veća transparentnost i odgovornije kreditiranje. Donosimo pregled najvažnijih promjena koje će građani osjetiti.

Što se sve mijenja za potrošače

1. Banka vam više ne može samovoljno dignuti minus. Vjerovnik neće smjeti jednostrano uvoditi ni povećavati dopušteno ni prešutno prekoračenje po tekućem računu, kao ni jednostrano dizati raspoloživi iznos po kreditnoj kartici. Za svako povećanje bit će potreban vaš izričit pristanak.

2. Beskamatni i kratkoročni krediti napokon ulaze pod zakon. Zaštitne odredbe od 20. studenoga obuhvaćaju i kredite bez kamata i naknada te kratkoročne kredite koji se otplaćuju u roku od tri mjeseca uz naknadu do najviše 3,98 eura, kao i dopuštena prekoračenja. Ukida se i dosadašnja gornja granica iznosa kredita od 132.722,81 eura, pa je potrošač zaštićen i kod većih zaduženja. Dva oblika kupnje na rate – obročna otplata preko kreditne kartice i plaćanje na rate putem platne usluge, poznato kao „kupi sad, plati poslije” – pod nova pravila ulaze tek od 1. siječnja 2028.

3. U oglasima za kredit obvezno stoji upozorenje. Svaki oglas morat će sadržavati jasno istaknutu poruku: „Oprez! Zaduživanje nije besplatno.” Ako se navodi kamatna stopa ili bilo koji podatak o trošku, uz njega idu i standardizirane informacije za usporedbu ponuda.

4. Zabranjuju se zavaravajuće poruke u oglašavanju. Neće se smjeti sugerirati da kredit poboljšava financijsku situaciju, da je zamjena za štednju ili da podiže životni standard, kao ni tvrditi da neotplaćeni kredit nema utjecaja na procjenu novog zahtjeva. Zabranjuje se i nuđenje odgode plaćanja duže od tri mjeseca kao mamac.

5. Kraj skrivenim kvačicama i nezatraženim kreditima. Vjerovnik ne smije pretpostaviti pristanak putem unaprijed označenog polja niti odobriti kredit ili dodatnu uslugu bez vašeg izričitog zahtjeva. Svaki pristanak mora biti jasan i dobrovoljan.

6. Stroža procjena kreditne sposobnosti. Banka smije odobriti kredit samo ako procjena pokazuje da ćete ga vjerojatno moći uredno otplaćivati, a procjenu ne smije temeljiti isključivo na kreditnoj povijesti. Podaci s društvenih mreža izričito se ne smiju koristiti, kao ni posebne kategorije podataka poput onih o zdravstvenom stanju.

7. Umjetna inteligencija ne odlučuje sama. Ako se procjena temelji na automatiziranoj obradi podataka, imate pravo na ljudsku procjenu, na jasno objašnjenje logike i rizika te na preispitivanje odluke o odbijanju kredita.

Promo

U biznisu posljednjih godina stalna samo mijena jest. Kako izgraditi otpornost?

Pametno upravljanje

Više sustavnosti u linijskom prijevozu: učinkovita rješenja tvrtke ATRON za svakodnevno poslovanje

8. Uvodi se „pravo na zaborav” za bivše onkološke bolesnike. Kod police osiguranja povezane s kreditom, osiguravatelj ne smije koristiti podatke o dijagnozi raka nakon što protekne deset godina od završetka liječenja. Time se osobama koje su preboljele bolest omogućuje ravnopravan pristup osiguranju i kreditu.

9. Slobodan izbor osiguranja. Vjerovnik ne smije uvjetovati kredit kupnjom vlastite police osiguranja. Ako traži policu, mora prihvatiti onu drugog osiguravatelja koja pruža jednaku razinu zaštite, a potrošaču mora ostaviti najmanje tri dana za usporedbu ponuda.

10. Banka vas ne može prisiliti da prebacite plaću. Zabranjuje se praksa vezanja, pa banka ne smije dobivanje kredita uvjetovati time da u nju obvezno prebacite tekući račun ili plaću. Povoljniju kamatu i dalje smije ponuditi onima koji prebace primanja, ali samo kao jasno iskazanu pogodnost, o čijem vas prestanku mora obavijestiti najmanje 15 dana unaprijed.

11. Više vremena za predomišljanje. Za odustanak od ugovora imate 14 dana bez navођenja razloga. Ako niste dobili sve ugovorne uvjete, rok se produljuje na 12 mjeseci i 14 dana, a ako niste ni obaviješteni o pravu na odustanak, rok uopće nije ograničen. Kod stambenih kredita banka mora ostaviti najmanje 15 dana za razmatranje obvezujuće ponude.

12. Jasnija i jeftinija prijevremena otplata. Kod prijevremene otplate imate pravo na razmjerno smanjenje ukupnih troškova kredita. Naknada je moguća samo kod kredita s fiksnom kamatom i strogo je ograničena: najviše jedan posto otplaćenog iznosa ako je do dospijeća ostalo više od godinu dana, odnosno pola posto ako je ostalo manje. Naknada se, uz to, može naplatiti samo ako u dvanaest mjeseci otplatite više od 10.000 eura, i to isključivo na dio iznad tog iznosa. Kod stambenih kredita naknade za prijevremenu otplatu nema.

13. Kod poskupljenja kredita otplata bez naknade. Ako vam banka podigne promjenjivu kamatnu stopu, kod potrošačkog kredita imate rok od tri mjeseca da ga prijevremeno otplatite bez ikakve naknade.

14. Nema naknade za obradu stambenog kredita. Zabranjuje se naplata naknade za obradu i odobravanje stambenog kredita, a nakon sklapanja ugovora vjerovnik ne smije uvoditi nove ni povećavati postojeće naknade.

15. Zadržavaju se gornje granice kamata. Efektivna kamatna stopa na potrošački kredit ne smije prelaziti stopu zakonskih zateznih kamata uvećanu za dva postotna boda, a na stambeni kredit razinu zakonskih zateznih kamata.

16. FINA uvodi besplatno savjetovanje o dugu. Potrošače koji imaju poteškoća s otplatom vjerovnik mora uputiti na neovisno savjetovanje o dugu, koje će besplatno pružati Financijska agencija preko svoje mreže poslovnica.

17. Jednom godišnje dobivate pregled stanja kredita. Vjerovnik je dužan najmanje jednom godišnje, do 31. ožujka, bez naknade poslati obavijest o stanju kredita, i to i sudužniku i jamcu.

Nadzor se centralizira u HNB-u

Cijeli sustav licenciranja i nadzora seli se pod Hrvatsku narodnu banku. Svi vjerovnici i kreditni posrednici koji žele nuditi potrošačke kredite morat će ishoditi odobrenje HNB-a i bit će pod njezinim nadzorom, čime se ukida dosadašnja podijeljenost nadležnosti između više institucija. Pružatelji koje stari zakon nije pokrivao, poput onih koji nude „beskamatne” i kratkoročne kredite, zahtjev za odobrenje moraju podnijeti najkasnije do 1. kolovoza 2027., a tko to ne učini, mora prestati poslovati.

Kada i za koga

Zakon se primjenjuje u tri koraka: glavnina od 20. studenoga 2026., obveze licenciranja i usklađivanja za dosad nenadzirane pružatelje kredita od 1. lipnja 2027., a pravila za kartično plaćanje na rate i „kupi sad, plati poslije” od 1. siječnja 2028. Odnosi se na potrošače kao fizičke osobe. Prema podacima HNB-a, u Hrvatskoj je koncem 2024. bilo oko 1,16 milijuna aktivnih potrošačkih kredita s prosječnom glavnicom od 8.271 euro te oko 221 tisuću stambenih kredita s prosječnom glavnicom od 55.514 eura.