Ukupni krediti poslovnih banaka na kraju ožujka iznosili su 270,2 milijardi kuna, čime je na mjesečnoj razini osmi mjesec zaredom zabilježen rast, i to za 2,6 posto, dok je na godišnjoj razini porast iznosio 6,7 posto, podaci su iz analize Raiffeisenbank Austria (RBA).

Promatrano po valutnoj strukturi, na godišnjoj su razini kunski krediti porasli za više od 16 milijardi kuna (15,9 posto), dok su krediti s valutnom klauzulom nakon 11 mjeseci pada zabilježili blagi rast od 152,9 milijuna kuna (0,1 posto).

“Uz nekoliko mjeseci koji čine iznimke, vidljiv trend rasta kunskih kredita te pad valutnih kredita prisutan je malo više od sedam godina. Udio valutnih kredita u ukupnim kreditima tako se kontinuirano smanjuje od druge polovice 2012. kada je taj pokazatelj iznosio 74,4 posto. U ožujku 2020. godine valutni krediti u ukupnim kreditima činili su tek 54,7 posto”, zamjećuju analitičari RBA u osvrtu na najnovije podatke Hrvatske narodne banke.

Podaci po sektorima pokazuju da je više od polovine ukupnih kredita plasirano sektoru kućanstva.

Nominalan iznos kredita kućanstvu u ožujku je premašio 135 milijardi kuna, što je porast od 8,5 milijardi na godišnjoj razini. Uz skromniji rast na mjesečnoj razini od 0,8 posto, godišnja stopa rasta iznosila je 6,7 posto, ističu analitičari RBA.

Kod stanovništva je, napominju, osobito izražena sklonost kreditiranja u domaćoj valuti dominantno kroz gotovinske nenamjenske kredite, koji još uvijek rastu po godišnjim dvoznamenkastim stopama (14,2 posto).

Krediti nefinancijskim trgovačkim društvima na kraju ožujka iznosili su 83,3 milijarde kuna te su na mjesečnoj razini zabilježili porast od 4,3 posto. “Godišnja stopa rasta iznosila je 4,9 posto, što je najsnažnija pozitivna godišnja promjena od početka 2012. godine”, navodi se u analizi.

Krediti središnjoj državi krajem ožujka iznosili su 38,4 milijarde kuna, što je na mjesečnoj razini rast od 4,2 posto, dok je na godišnjoj razini stanje kredita središnjoj državi poraslo za 8,7 posto.

“Sukladno mjerama odgode plaćanja kredita, prisilne naplate (ovrha, aktiviranje instrumenata osiguranja) dugova građana i poduzetnika još uvijek se ne provode”, napominju analitičari RBA.