Samo su hrvatske i estonske banke, među novijim članicama EU, dosegnule EBRD-ov maksimalan indeks reformi u bankarstvu, što znači da su da su uspostavile solventne privatne banke, sposobne zadovoljiti potražnju za kreditima, adekvatan stupanj konkurencije i usklađenost s međunarodnim propisima koji uređuju područje bankarstva.  Istaknuto je to u najnovijem broju analiza Hrvatske udruge banaka.

Podaci za prvih devet mjeseci poslovanja ove godine pokazuju i da smo još uvijek među zemljama koje bilježe pad kreditiranja u odnosu na isto razdoblje lani, no sada se primjećuje blagi oporavak kreditne aktivnosti u svim segmentima. Tehnički, u rujnu je Hrvatska imala najveći pad kredita stanovništvu (5,2 posto) na godišnjoj razini, zbog troška konverzije i tečajnih razlika. No, anulira li se taj utjecaj, kreditiranje je na razini prošle godine pa čak i u malom plusu. Stoga su u trećem kvartalu i neto kamatni prihodi rasli 5,8 posto u odnosu na isto razdoblje lani, dok su se neto prihodi od provizija i naknada povećali čak 26 posto. Istodobno su operativni troškovi i amortizacija smanjeni 1,7 posto.

Popravila se i kvaliteta plasmana; udio loših kredita iznosi 14,7 posto, najviše zahvaljujući prodaji loših plasmana trećim osobama, ali i konverziji kredita iz švicarskih franaka u valutno vezane uz euro. Profitabilnost banaka bolja je nego u prethodnim razdobljima te povrat na aktivu iznosi jedan posto, a povrat na kapital sedam posto, što ih svrstava u prosjek članica EU. Ukupna je neto dobit banaka u prvih devet mjeseci dosegnula četiri milijarde kuna. Depoziti građana na kraju trećeg kvartala bili su veći za 1,9 mlrd. kuna, s prosječnom međugodišnjom stopom rasta od 1,1 posto, dok su depoziti poduzeća bili veći 5,8 mlrd. kuna u usporedbi s istim razdobljem prošle godine, sa stopom rasta od 21,3 posto.

Kako ističu u HUB-u, bankama kombinacija rasta depozita i slabog kreditnog oporavka omogućava nuđenje značajnijih iznosa kunskih kredita i paralelno razduživanje u inozemstvu. Stoga je udio inozemnih izvora u ukupnim izvorima pao na povijesni minimum – 8,9 posto, što je doprinijelo i smanjenju bruto vanjskog duga.  Prosječne kamatne stope na dugoročne depozite stanovništva u Hrvatskoj su u silaznoj putanji i trenutačno su bliže dva posto nego tri posto, ispod gornjeg intervala eurozone.

Više kamate od nas imaju Cipar, Grčka i Malta. Kad su posrijedi krediti, s prosjekom od 4,6 posto na nove stambene kredite, među najskupljima smo u Europi i gora je jedino Latvija, no zato su nam kamate na potrošačke kredite među najpovoljnijima – prosjek je 6,34 posto na nove kredite. Kamate na kratkoročne kredite tvrtkama, s prosjekom 3,73 posto, unutar su intervala eurozone i veće imaju Grčka, Cipar, Irska i Latvija, no nepovoljniji smo po kamatama na dugoročne kredite tvrtkama. S adekvatnošću kapitala od 21,5 posto još uvijek imamo jedan od najbolje kapitaliziranih bankarskih sustava u Europi.