Početak godine, ukupno gledajući, za hrvatski izvoz pozitivniji je nego se očekivalo s obzirom na kretanja na glavnim tržištima, koja su uglavnom na rubu recesije. Prema preliminarnim podacima DZS-a u prva dva mjeseca izvoz je porastao za 2,4% u odnosu na brojke iz istog razdoblja prethodne godine, dosegnuvši 3,55 milijardi eura. Zanimljivo je i da je DZS korigirao svoje preliminarne podatke za siječanj, podigavši stopu rasta od tek 0,1% na 1,8%. Prvotnom rezultatu od 1,66 milijardi eura izvoza pridodano je, naime, još 54 milijuna, a iz statističkih podataka se može tek izvući zaključak da je za taj pomak zaslužan izvoz u EU.

Potraga za novim tržištima

Ipak, gledaju li se kumulativni podaci za prva dva mjeseca, vidljivo je da izvoz zasad više guraju tržišta izvan EU, na kojima je rezultat bolji za 55 milijuna eura (4,5%) u odnosu na lani, dok je u EU, gdje su inače naši glavni kupci, plasirano 2,39 milijardi eura, što je povećanje od 30 milijuna eura (1,3%).

Ono što obilježava siječanj, za koji DZS daje nešto detaljniji pregled podataka, jest da se prvi put bilježi slabiji rezultat plasmana hrvatskih tvrtki na njemačkom tržištu. Istina, riječ je o blagom padu, od 0,2%, no taj se negativni predznak u izvoznim pokazateljima očekuje već neko vrijeme, jer je već prošle godine započelo snažno usporavanje rasta. Osim toga, riječ je o prvom godišnjem padu hrvatskog izvoza u Njemačku od 2020. i izbijanja pandemije koronavirusa.

S druge strane, godina počinje preokretom na tržištu Italije, na kojemu su izvozni poslovi protekle dvije godine bili u padu, dok je snažan porast ostvaren i na tržištu BiH, na kojemu je također lani zabilježen podbačaj. Od važnijih tržišta oporavka zasad još nema na tržištima Slovenije i Mađarske, te Srbije. Gledano po djelatnostima, za razliku od poljoprivrede i rudarstva, te izvoza struje i plina i gospodarenja otpadom, koji i ovu godinu počinju s padom izvoza, prerađivačka industrija bilježi porast od 7,4% s ukupnom vrijednošću od 1,48 milijarde eura izvoza. Pri tom, značajan pad bilježe proizvođači metala, te namještaja i drvoprerađivači, koji su prošle godine i najviše upozoravali na krizu koja ih pogađa u Njemačkoj, u koju ostvaruju i najviše izvoznih poslova. Zatvaranje gradilišta i usporavanje industrije za brojne proizvođače dijelova i proizvoda za njihove gospodarstvenike značilo je za njih obustavu narudžbi i potragu za novim tržištima dok se prilike u Njemačkoj ne poboljšaju. Najnoviji podaci iz Njemačke donekle ipak ulijevaju nadu da počinju rasti aktivnosti i u industriji i građevinarstvu. Njemački statistički ured Destatis objavio je da je nakon pada u prosincu i blagog rasta u siječnju, njemačka industrijska proizvodnja u veljači porasla za 2,1%, pa njemački analitičari već zaključuju na temelju tih podataka da bi industrijska stagnacija mogla okončati već u prvom kvartalu. Optimizam podižu i očekivanja smanjenja kamatnih stopa ECB-a, kao i vijesti o rastu aktivnosti u njemačkom građevinskom sektoru, 8 % na mjesečnoj razini. No, zasad se uglavnom još čeka na nove narudžbe.

Veći realni rast

Kad je o uvozu riječ, u prva dva mjeseca on bilježi kumulativni pad od 1% (uvezeno je 6,14 milijarde eura vrijednih roba), a s obzirom na rast izvoza, poboljšana je i pokrivenost uvoza izvozom u odnosu na lani, iako je odnos i dalje nepovoljan (iznosi 57,8%).

“Ako se trendovi prvih rezultata pokažu točnim, veljača će biti drugi uzastopni mjesec godišnjeg nominalnog rasta rast izvoza, nakon prethodnog devetomjesečnoga razdoblja pada”, ističu analitičari HGK, prema čijoj je procjeni, inače, izvoz u prva dva mjeseca imao i veći realni rast vrijednosti od nominalnoga, s obzirom na to da su proizvođačke cijene na inozemnom tržištu na godišnjoj razini bile niže, te je iznosio 4%.