U našoj zemlji problem većem zapošljavanju pričinjavaju, prema mišljenju poslodavaca, zakonske regulative i mentalitet ljudi koji smatraju da im država mora osigurati posao. Osim visokih doprinosa na plaće, mnogi smatraju da je dugogodišnji monopol nad posredovanjem i zapošljavanjem Hrvatskog zavoda za zapošljavanje umrtvio razvoj tržišta radne snage. Tek je od 2003. djelomično omogućeno i drugim tvrtkama, osim HZZ-a, sudjelovanje na tržištu, no još je prerano govoriti o nekim ozbiljnijim efektima toga poteza.

Manje nezaposlenih
U Hrvatskoj je krajem ožujka u Zavodu za zapošljavanje bilo evidentirano 311.311 nezaposlenih osoba, odnosno 2316 osoba (0,7 posto) manje nego prethodni mjesec i 17.709 osoba (5,4 posto) manje nego u ožujku 2005. godine. U odnosu na prethodni mjesec evidentirana nezaposlenost smanjena je u osamnaest županija, a najveće smanjenje ostvareno je u Varaždinskoj (2,3 posto) i Koprivničko-križevačkoj županiji (2,1 posto). U usporedbi s istim razdobljem prethodne godine razina nezaposlenosti smanjena je u dvadeset županija, a istodobno je povećana samo u Bjelovarsko-bilogorskoj za 0,3 posto. Najveće smanjenje zabilježeno je u Šibensko-kninskoj (10,8 posto) i Varaždinskoj županiji (8,8 posto). Prema spolnoj strukturi u ožujku je u Zavodu bilo evidentirano 185.014 nezaposlenih žena s udjelom od 59,4 posto. U strukturi nezaposlenih prevladavaju osobe sa završenom trogodišnjom srednjom školom za zanimanja, odnosno školom za KV i VKV radnike, kojih je u ožujku 2006. bilo 117.676 ili 37,8 posto. Potom slijede osobe s četverogodišnjom srednjom školom za zanimanja i gimnazijom (78.274 ili 25,1 posto) te osobe sa završenom osnovnom školom (74.164 ili 23,8 posto). Najmanje je nezaposlenih osoba s višom školom ili stručnim studijem (9312 ili 3,0 posto) te sa završenim fakultetom, akademijom, odnosno magisterijem i doktoratom (11.944 ili 3,8 posto). Gledano prema dobi, najveći udio u registriranoj nezaposlenosti imaju osobe iznad 50 godina (23,3 posto), a udio mladih osoba u dobi od 15 do 24 godine iznosi 19,6 posto. Evidentirana se nezaposlenost povećala samo u najstarijoj dobnoj skupini (50 i više godina), i to sedam posto u usporedbi s istim razdobljem prethodne godine.

Po potrebi
Promatrano po djelatnostima, najviše je osoba zaposleno u prerađivačkoj industriji (20,1 posto od ukupnoga broja zaposlenih), trgovini (20,0 posto), graditeljstvu (13,1 posto) te hotelima i restoranima (10,9 posto), što pokazuje da je počelo vrijeme sezonskih radova kao i priprema za turističku sezonu. Razlog za takve, relativno crne brojke leži i u mentalitetu domaćih ljudi koji dobrim poslom smatraju uglavnom samo dobivanje ugovora na neodređeno vrijeme, a problem je i u mobilnosti radne snage. Međutim, zbog svekolikih promjena na svjetskom tržištu uobičajenije su dislokacije proizvodnje, kao i dosad nezamislivi oblici rada poput “leasinga”, odnosno posudbe radne snage. Sve je više primjera da se radnici “posuđuju” kada to okolnosti poslovanja iziskuju. Jedan od primjera je Tehnomontov škver u Puli koji od sredine sedamdetih godina prošlog stoljeća dio svojih brodograditelja “iznajmljuje” brodogradilištima u inozemstvu. U početku aranžmana najaktulanija je bila Nizozemska, a u posljednje je vrijeme riječ o Njemačkoj i Italiji. Brodogradilišta u inozemstvu bila su svojevremeno, kada je na njima radilo i tisuću radnika, za Tehnomont pravi zlatni rudnik koji je donosio višemilijunsku dobit, kako je nedavno rekao njihov direktor Miljenko Brnić. Da je riječ o isplativu poslu, govori da je još tristotinjak Tehnomontovih radnika na radu u inozemstvu, a samo 160 njih u Puli. Prema financijskim pokazateljima o ukupnom prihodu, Brodogradilište u Puli ostvaruje 35 milijuna kuna prihoda godišnje, a u inoradilištima dvostruko više – 10 milijuna eura. Osim direktnih “iznajmiljivanja” poput Tehnomonta, u Hrvatskoj djeluje i 15 agencija koje posreduju u iznajmiljivanju radne snage. Među najvećima su Dekra, Trenkwalder, Smart-Flex, Electus, Adecco, Kadus, UPS, te agencije proizašle iz raznih udruga poput onih braniteljskih i udruga nezaposlenih. Najduži staž u leasingu radne snage imaju Student servisi studenskih centara koji imaju dugogodišnje iskustvo, ali samo sa studenstskom populacijom i po specifičnim uvjetima tako da se ne mogu smatrati klasičnom agencijom.

Ugovor s Podravkom
Agencije su uglavnom formalni poslodavci “zakupljenim radnicima” te im plaćaju staž i socijalno, no ovi rade kod drugih poslodavaca. Njihovim se uslugama najčešće koriste tvrtke kod dužih bolovanja svojih djelatnika, odlazaka na rodiljni dopust ili kod iznenadnog povećanja obujma poslovanja. Najveća domaća agencija Dekra potpisala je nedavno ugovor s Podravkom kojoj će osiguravati radnike, uglavnom, za sezonske poslove. Kako u toj agenciji imaju još neke ugovore u vidu, očekuje se da će do kraja godine “na lageru” imati oko tisuću radnika. Iako je broj radnika kojima raspolažu te agencije još zanemariv, procjenjuje se da neznatno premašuje tisuću, ulazak “megaigrača” poput njemačke Dekre, švicarskog Adecca ili austrijskog Trenkwaldera zasigurno će ubrzo promijeniti tržište radne snage.

Bolje leasing nego otpuštanje

U novije vrijeme poneke tvrtke koriste “leasing” radnike kao zamjenu za probni rok zbog relativno kompliciranog postupka otpuštanja u slučaju da djelatnik nije zadovoljio očekivanja poslodavca. Naime, ako tvrtka nije zadovoljna radnikom, agencija ga zamjenjuje drugim. Poslodavac tako osim plaće i agencijske provizije nema nikakvih obveza prema radniku. Ovaj oblik zapošljavanja posebno bi mogao biti zanimljiv sezonskim djelatnostima, osobito turizmu.