Sport & biznis - SP 2026.
EN DE

U 50 najboljih mikrokreditnih institucija na svijetu čak pet iz BiH

Autor: Antonela Zečević
03. siječanj 2008. u 06:30
Podijeli članak —

BiH je po zastupljenosti na Forbesovoj listi osvojila broncu odmah iza zlatne Indije i srebrnog Bangladeša

Kao jedan od načina kojim se smanjuje siromaštvo jest mikrofinanciranje, odnosno kratkorčno posuđivanje novca građanima čiji iznos najčešće ne premašuje 200 dolara za što se plaćaju vrlo visoke kamate. Američki poslovni magazin Forbes prvi je put napravio listu 50 najboljih i najuspješnijih takvih poslovnih kompanija u svijetu. Na toj listi nalazi se čak osam organizacija koje posluju u našem najbližem susjedstvu. Među 641 analiziranim društvom toga tipa sarajevski EKI zauzeo je visoko 14. mjesto.

već od 5 € mjesečno
Pretplatite se na Poslovni dnevnik
Pretplatite se na Poslovni Dnevnik putem svog Google računa, platite pretplatu sa Google Pay i čitajte u udobnosti svoga doma.
Pretplati se i uštedi

Šest varijabli izračuna
BiH je općenito po zastupljenosti s pet MKO-a na Forbesovoj listi najuspješnijh zemalja u toj branši osvojila broncu odmah iza zlatne Indije i srebrnog Bangladeša koji su na listi zastupljeni s po sedam MKO društava. Tako se na samo četiri mjesta iza nalazi Partner također iz Sarajeva, zatim je 24. mjesto zauzeo banjolučki Mikrofin, dok su tuzlanski MI-BOSPO i sarajevski Sunrise osvojili 32., odnosno 39. mjesto. Na istoj listi nalazi se i Agroinvest iz Srbije koji je na 22. mjestu kao i Kreditimi Rural i Kosoves LLC s Kosova koji se na toj ljestvici plasirao na 47. mjesto te crnogorska Opportunity bank A.D. Podgorica smještena na pretposljednje 49. mjesto. Da bi mogli napraviti ovu rang-ljestvicu, bilo je potrebno uzeti podatke za prethodnu 2006. godinu koji su dobiveni od Microfinance Information Exchange te iz analiza Micro-Credit Ratings International Limited and Microratea. U obzir se uzelo šest najvažnijih varijabli i to: veličina kreditnog portfelja, operativni troškovi, operativni troškovi podijeljeni s prosječnim brojem aktivnih zajmoprimaca kao postotak bruto nacionalnog proizvoda po glavi stanovnika, potraživanja kojima je rok dospijeća više od 30 dana kao postotak ukupnog kreditnog portfelja te povrat na kapital i imovinu. To znači da su svi MKO-i osvajali bodove u četiri podjednako važne kategorije: obujmu, efikasnosti, riziku u odnosu na kvalitetu portfelja i profitabilnosti. Da bi se uopće plasirali na Forbesovu listu, svi MKO-i morali su podnijeti revidirane izjave za 2006. godinu ili podnesene izjave za 2005. godinu, s tim da će izjave za 2006. objaviti čim budu dostupne. Najviše plasirani MKO, sarajevski EKI, navodi kako su prošle godine preko svojih 57 organizacijskih jedinica u BiH isplatili nešto više od 33.000 kredita čija vrijednost premašuje iznos od 138,8 milijuna konvertbilnih maraka.

Kao jedan od načina kojim se smanjuje siromaštvo jest mikrofinanciranje, odnosno kratkorčno posuđivanje novca građanima čiji iznos najčešće ne premašuje 200 dolara za što se plaćaju vrlo visoke kamate. Američki poslovni magazin Forbes prvi je put napravio listu 50 najboljih i najuspješnijih takvih poslovnih kompanija u svijetu. Na toj listi nalazi se čak osam organizacija koje posluju u našem najbližem susjedstvu. Među 641 analiziranim društvom toga tipa sarajevski EKI zauzeo je visoko 14. mjesto.

Šest varijabli izračuna
BiH je općenito po zastupljenosti s pet MKO-a na Forbesovoj listi najuspješnijh zemalja u toj branši osvojila broncu odmah iza zlatne Indije i srebrnog Bangladeša koji su na listi zastupljeni s po sedam MKO društava. Tako se na samo četiri mjesta iza nalazi Partner također iz Sarajeva, zatim je 24. mjesto zauzeo banjolučki Mikrofin, dok su tuzlanski MI-BOSPO i sarajevski Sunrise osvojili 32., odnosno 39. mjesto. Na istoj listi nalazi se i Agroinvest iz Srbije koji je na 22. mjestu kao i Kreditimi Rural i Kosoves LLC s Kosova koji se na toj ljestvici plasirao na 47. mjesto te crnogorska Opportunity bank A.D. Podgorica smještena na pretposljednje 49. mjesto. Da bi mogli napraviti ovu rang-ljestvicu, bilo je potrebno uzeti podatke za prethodnu 2006. godinu koji su dobiveni od Microfinance Information Exchange te iz analiza Micro-Credit Ratings International Limited and Microratea. U obzir se uzelo šest najvažnijih varijabli i to: veličina kreditnog portfelja, operativni troškovi, operativni troškovi podijeljeni s prosječnim brojem aktivnih zajmoprimaca kao postotak bruto nacionalnog proizvoda po glavi stanovnika, potraživanja kojima je rok dospijeća više od 30 dana kao postotak ukupnog kreditnog portfelja te povrat na kapital i imovinu. To znači da su svi MKO-i osvajali bodove u četiri podjednako važne kategorije: obujmu, efikasnosti, riziku u odnosu na kvalitetu portfelja i profitabilnosti. Da bi se uopće plasirali na Forbesovu listu, svi MKO-i morali su podnijeti revidirane izjave za 2006. godinu ili podnesene izjave za 2005. godinu, s tim da će izjave za 2006. objaviti čim budu dostupne. Najviše plasirani MKO, sarajevski EKI, navodi kako su prošle godine preko svojih 57 organizacijskih jedinica u BiH isplatili nešto više od 33.000 kredita čija vrijednost premašuje iznos od 138,8 milijuna konvertbilnih maraka.

Revidirane izjave
Pohvalili su se sa 0,4 posto kreditnim gubitkom u odnosu na ukupni portfelj, dok se struktura ukupnog kreditnog portfelja dijeli na razvoj poljoprivrede na koji je otišlo 45 posto, na mala i srednja poduzeća otpada 43 posto, a ostatak je otišao na rekonstrukciju kuća povratnicima te na unapređenje standarda. Generalna direktorica EKI-a Sadina Bina vijest o uspjehu svoje tvrtke komentirala je riječima kako je to sjajno jer potvrđuje da su radili dobro i transparentno čime su zadovoljili svrhu postojanja i svoju misiju. Pomoćnik direktora banjolučkog Mikrofina Braco Erceg ističe uspjeh cijelog domaćeg mikrofinancijskog sektora i kaže kako činjenica da se BiH nalazi po brojnosti MKO-a na Forbesovoj listi govori sama za sebe. Mikrofinanciranje je u posljednjem desetljeću postalo vrlo poželjan instrument za veliku zaradu i pokazalo je kako se i na filantropiji može zaraditi novac. U svom članku Forbes kaže kao bi i prosječni Amerikanci mogli izdahnuti nad visinom kamata koje se plaćaju na takve zajmove, a koje nerijetko dosežu i 85 posto. Na rizike MF investiranja upozorava i Ian Callaghan direktor Morgan Stanleya koji u svojem eseju kaže kako podupiranje pogrešnih MF modela može povećati siromaštvo ili smanjiti financijski povrat. Velik interes za mikrofinanciranje zabilježen je i u razvijenim europskim zemljama kao što je Njemačka, koja od ove godine počinje s takvim programima pa će biti zanimljivo pogledati Forbesovu listu za 2008. godinu.




Autor: Antonela Zečević
03. siječanj 2008. u 06:30
Podijeli članak —
Komentirajte prvi

Moglo bi vas Zanimati

New Report

Close