Hrvatske se tvrtke sve više okreću izdavanju komercijalnih zapisa kako bi pokušale doći do prijeko potrebnih financijskih sredstava na domaćem tržištu kapitala. Pristup inozemnim izvorima zaduživanja, vrlo popularan u posljednje dvije godine, sada je iznimno otežan, pa stoga ne čudi što gospodarstvo pokušava doći do novca IPO-om ili izdavanjem komercijalnih zapisa.

Visoke kamate
Međutim, ni komercijalni zapisi nisu više toliko povoljni jer je proteklih nekoliko mjeseci primjetan trend rasta kamatnih stopa na ovogodišnja kunska izdanja te one iznose između 11 i 12 posto. Za usporedbu, kamatna stopa na jednogodišnja kunska izdanja zapisa u 2007. iznosila su između 5 i 7 posto, a 2008. između 8 i 9 posto. Unatoč tome zapisi bi ipak trebali biti povoljnije rješenje, imajući u vidu kamatne stope kratkoročnih kredita koje su vrlo visoke. Prema podacima Zagrebačke burze, u optjecaju je 21 tranša 17 izdavatelja ukupnog nominalnog iznosa od 1,2 milijarde kuna. Osim toga u posljednjih godinu dana tržište komercijalnih zapisa vrlo je aktivno, navodi Privredna banka Zagreb. Izdavanjem zapisa poduzeća smanjuju svoju kreditnu izloženost prema bankama. Uz diverzifikaciju izvora financiranja ne treba zaboraviti da je izdavanje komercijalnih zapisa relativno brz izvor financiranja. Prošle godine najaktivniji izdavatelji komercijalnih zapisa bili su Dalekovod koji je emitirao komercijalnih zapisa u vrijednosti 225 milijuna kuna, Magma sa 160 milijuna te Ingra sa 100 milijuna. U PBZ-u smatraju da izdavatelji zapisa ove godine neće imati problema s privlačenjem investitora. “Smatramo da će i ove godine potražnja institucionalnih investitora biti jako dobra što se moglo vidjeti i prilikom izdavanja posljednjeg izdavanja komercijalnih zapisa Magme”, poručili su u PBZ-u. Ivana Barać iz VB investa smatra da će potražnja za komercijalnim zapisima nešto opasti. “Početkom ove godine potražnja novčanih fondova za komercijalnim zapisima i dalje je bila snažna, međutim sada je ta potražnja nešto smanjena.”

Pad potražnje
Naime, kamatne su stope na Tržištu novca izrazito visoke, više od 20 posto, pa se fondovima više isplati oročavati sredstva nego ulagati u zapise koji imaju prinos između 10 i 12 posto, kaže Barać. “Očekujem da će se potražnja novčanih fondova za komercijalnim zapisima u sljedećem razdoblju donekle smanjiti, u skladu s padom imovine pod upravljanjem novčanih fondova. Ipak, i dalje će postojati potražnja za zapisima čiji su izdavatelji visokokvalitetna poduzeća, poput Podravke ili Dalekovoda, za koje se smatra da neće imati problema prilikom iskupa”, zaključuje.