Da nevolja nikad ne dolazi sama, ponovno je potvrdio potres u Turskoj koji je u ponedjeljak, uz tisuće žrtava u razaranjima, srušio lokalnu valutu na rekordno nisu vrijednost. Turska lira potonula je zajedno s tamošnjim tržištem kapitala jer je potres pojačao pritiske snažnog dolara, u kombinaciji s geopolitičkim rizicima i inflacijom.

Lira je u ranoj trgovini pala na 18,85, da bi kasnije povratio većinu svojih gubitaka. Glavni ‘benchmark’ dionica u zemlji (.XU100) pao je za čak 4,6% pri čemu su dionice banaka pale više od 5%. Prinosi na turske 10-godišnje državne obveznice porasli su na čak 10,2 posto, najvišu razinu u gotovo dva mjeseca.

“Tragični događaji s južnim dijelom Turske pogođenim snažnim potresom izvor su dodatne neizvjesnosti uoči ključnih izbora koji će se najvjerojatnije održati u svibnju”, rekao je Piotr Matys, viši FX analitičar u In Touch Capital Markets za Reuters.

Lepeza pritisaka
Najmane 1800 ljudi je stradalo, a tisuće su zatrpane pod ruševinama u potresu magnitude 7,8 koji je pogodio središnju Tursku i sjeverozapadnu Siriju rano ujutro, a poslijepodne je uslijedio još jedan jak potres. Borsa Istanbul u ponedjeljak ujutro privremeno je obustavila trgovinu dionicama nekoliko kompanija u zoni potresa, a kako je dan odmicao dodala je još imena na popis.

Kako piše Reuters, tržišta u nastajanju pod rastućim su pritiskom, posebice nacionalne valute i dionice pogođene oštrim rastom dolara. Američka valuta u petak je ponovno ojačala nakon izvješća o snažnom zapošljavanju u SAD-u koje sugerira da bi tamošnja monetarna vlast, Federalne rezerve, još dulje mogle ostati odlučne u stezanju uvjeta financiranja.

Povrh toga, Turska je pod dodatnim pritiscima. U zemlji godinama bukti rastuća inflacija, životni standard pada, a lokalna valuta gubi na vrijednosti. Ekonomski pritisak na stanovništvo sa sve više siromašnih, mogao bi se pokazati odlučujućim za turske predsjedničke i parlamentarne izbore koji bi se trebali održati u svibnju.

Mnogi su međunarodni ulagači odustali od turskog tržišta, ranije s ogromnim potencijalom od oko 70 milijuna stanovnika, uslijed sve češćih volatilnosti i nekonvencionalnih (i netržišnih) ekonomskih poteza Ankare. Među njima, primjerice, odlukama o smanjenju kamatnih stopa unatoč visokoj inflaciji.

Nezadovoljni saveznici
Turska na čelu s Erdoganom, ponovno je u fokusu geopolitičkih napetosti posebice nakon protivljenja saveznicima o ulasku Finske i Švedske u NATO. Također, Sjedinjene Američke Države izgledno će inzistirati na čvršćem stavu u provedbi sankcija prema Rusiji.

To bi moglo povećati pritisak na turska tržišta nakon što je službeni Washington upozorio Ankaru oko izvoza kemikalija, mikročipova i drugih proizvoda u Rusiju koje posljedično koristi Putinova ratna mašinerija u invaziji na Ukrajinu.

Podaci o inflaciji također su izazvali zabrinutost, rekla je Tatha Ghose, devizna analitičarka u Commerzbank. Godišnja inflacija u siječnju dosegnula čak 57,68% u siječnju, značajno iznad očekivanja analitičara unatoč povoljnom efektu niskebaze.

“Prošlotjedni prikaz turskog CPI-a (indeks potrošačkih cijena, op.a.) pokazao se donekle šokantnim, ponovno potaknuvši volatilnost u odnos američkog dolara i turske lire koja inače nije bila toliko uočljiva u posljednjih nekoliko mjeseci”, rekla je.