U prvih pet mjeseci poslovanja ove godine banke su zaradile nešto manje od 1,7 milijardi kuna, što je pad od 11,3 posto usporedi li se s istim razdobljem prošle godine. Statistika središnje banke tako neumoljivo pokazuje silazni trend bankarskih zarada i u 2012., što ne iznenađuje s obzirom na recesiju s kojom se bore tvrtke i građani pa logično i kreditori. Iz brojki koje središnja banka objavljuje za cjelokupan bankarski sektor može se iščitati da su banke izrazito nevoljke baviti se svojim osnovnim poslom – davanjem kredita. Država, tvrtke i građani bankama otplaćuju 279,9 milijardi kuna ili tek mizernih 1,1 posto više nego krajem svibnja 2011.

Kreditno nesposobni
Dok se klijenti banaka žale da je danas gotovo nemoguće dobiti kredit (barem bez brojnih instrumenata osiguranja), bankari uzvraćaju da je zdravih tvrtki sposobnih za uredno vraćanje kredita tek petina pa likvidna sredstva uglavnom drže na računima u HNB-u. Jači val kreditiranja bez kojeg nema ni pokretanja ekonomskog ciklusa moguć je jedino prema modelu da država preuzme dio rizika i tako udobrovolji banke na kreditiranje. Stoga se puno očekuje od kreditnih linija preko Hrvatske banke za obnovu i razvitak (HBOR) te Hrvatske agencije za malo gospodarstvo i investicije (Hamag Invest) s kojom je niz banaka u proteklih dva mjeseca ugovorio suradnju u sferi poduzetničkog financiranja ukupne vrijednosti dvije milijarde kuna.

Državi najviše
Najviše kredita, i to 13,6 posto više nego prije godinu dana, ponovno bez većih iznenađenja, odobreno je državi. Kad se podvuče crta (posljednji dostupni podatak), u svibnju je država samo kreditima bankama dugovala 45,6 milijardi kuna, što je 5,5 milijardi kuna više nego prije godinu dana. Dug tvrtki prema bankama istodobno je smanjen za 1,4 milijarde kuna (-1,4 posto) i pokazuje trend razduživanja realnog sektora. Kod građana nema većih promjena; kreditiranje tom dijelu bankovnih klijenata već neko vrijeme je u stagnaciji. Banke su građanima posudile 121,5 milijardi kuna, što u usporedbi sa svibnjem 2011. znači minimalan pad od 0,1 posto. Najveći pad zabilježili su krediti za kupnju automobila i danas je njihov portfelj manji za gotovo 30 posto te građani trenutno otplaćuju 3,7 milijuna kuna vrijedan vozni park. Pad od 6 posto bilježe i krediti po kreditnim karticama koji su apsolutnim iznosom od 3,8 milijuna kuna rame uz rame autokreditima. Stambeni krediti blago stagniraju na razini od 58,8 milijardi kuna, što je blagih 1,5 posto ili ni milijardu kuna više od prošlogodišnjeg svibnja.

Rast oročenih depozita
Štednja u bankama popela se na 283,7 milijardi kuna, što predstavlja povećanje od 3,5 posto u godinu dana. U strukturi štednje, podaci su HNB-a, najveći rast od 5,7 posto imali su oročeni depoziti koji su time dosegnuli 221 milijardu kuna ponajviše zahvaljujući stanovništvu. Oročena štednja građana rasla je na 129,7 milijardi kuna (+6,3), a privatne i državne tvrtke su istodobno su smanjivale oročene depozite, za 2,7 posto, odnosno 10,1 posto. Ukupni štedni depoziti pali su 2,3 posto, na 25 milijardi kuna, a štednja na žiro- i tekućim računima za 4,6 posto, na 36,7 milijardi kuna.