Spašavati dvije posrnule hipotekarne banke – Fannie May i Freddie Mac – ili ih pustiti neka propadnu? Dilema nije jednostavna, ali nije nerješiva, no posljedice bi u svakom slučaju mogle biti dalekosežne i pogibeljne po američko i svjetsko gospodarstvo.

Magnituda mogućih posljedica postaje jasna kada se govori o redu veličine financijskih gubitaka o kojima se radi. Fannie i Freddie ukupno su u gubitku 5,2 tisuće milijardi dolara. Ukupni američki javni dug u nedjelju 20. srpnja u 8 sati ujutro (po američkom vremenu) iznosio je 9,5 bilijuna dolara ili preciznije – 9,522 bilijuna i od rujna prošle godine raste brzinom od 1,7 milijarde dolara dnevno. Spašavanje Fannie i Freddie dramatično bi povećalo američki javni dug, za koji neki sada prognoziraju da bi, u tom slučaju, godine 2040. mogao iznositi više od 40 bilijuna dolara. Usporedbe radi: ukupna vrijednost američkog hipotekarnog tržišta iznosi oko 12 bilijuna dolara. Fannie i Freddie, dakle, u ovom trenutku duguju nešto manje od polovice toga iznosa. Prošloga je tjedna američki ministar financija Hank Paulsen dao naslutiti da bi američka vlada mogla posegnuti za hitnim planom spašavanja te dvije banke. Doduše, on je odbio razgovarati o najdrastičnijem mogućem rješenju – nacionalizaciji. Umjesto toga, on je naglasio da bi vlada mogla sačuvati obje hipotekarne banke “u njihovu sadašnjem obliku”.

Gubici banaka
Dva dana nakon njegove najave javio se prvi čovjek američke Središnje banke (Federal Resereve) Ben Bernanke upozoravajući Kongres na inflaciju i gospodarske potrese koje bi akcija spašavanja mogla izazvati. Zapravo, što je najgore, čini se da bi inflaciju i potrese mogla izazvati svaka od dvije solucije o kojima se sada u SAD još raspravlja. Već sada je ovo najveća financijska katastrofa u SAD-u nakon velike depresije s konca dvadesetih i početka tridesetih godina prošloga stoljeća i još nije dosegnuto dno. Debakl dviju hipotekarnih banaka pripisuje se Wall Streetu, ali posljedice osjećaju mnogi, a dogodi li se potpuna katastrofa, osjetit će ih apsolutno svi, ne samo u SAD. Fannie i Freddie odveć su velike hipotekarne banke a da bi vlada mogla dopustiti njihovu potpunu propast, kažu neki analitičari. I zato se manje raspravlja o tome hoće li vlada priteći upomoć, a više o tome kako će to učiniti. U međuvremenu se pozorno prate izvješća o gubicima drugih velikih američkih banaka. Merrill Lynch, investicijska banka, treća po veličini u SAD, upravo je objavila da je u drugom tromjesečju ove godine izgubila 4,89 milijardi dolara poradi velikog otpisa dugova zbog usporavanja američkog gospodarstva.

No Merrill Lynch odmah se “pokriva” prodajom svojih 20 posto dionica Bloomberga za 4,5 milijarde dolara. Američki bankarski div Citigroup objavio je u petak da je u drugom tromjesečju ove godine zabilježio gubitak od 2,49 milijardi dolara, također zbog otpisa dugova zbog krize na tržištu nekretnina. Ukupno je između 75 i 90 američkih banaka u ovom trenutku “u problemima”. Dobra se vijest, paralelno s tim zastrašujućim nagovještajima, dogodila na europskim burzama, gdje su američke banke ostvarile najbolje rezultate u posljednjih 16 godina. Razlog tome su neočekivano dobri rezultati pete po veličini američke hipotekarne banke, Wells Fargo, koji su barem malo i barem nakratko ublažili bojazni zbog utjecaja hipotekarne krize u SAD na globalno financijsko tržište. Jednu od razoružavajućih poanti propadanja i mogućeg spašavanja dviju velikih hipotekarnih banaka – Freddie i Fannie – nudi ovih dana podsjećanje na činjenicu da kapitalizam počiva na vrlo jasnom načelu: oni koji pobiru profit moraju, ako zatreba, snositi i eventualne bolne posljedice. U slučaju Fannie i Freddie – a i propale Indy Mac ili Bear Stearns koja je prije nekoliko mjeseci spašena intervencijom Središnje banke (Federal Reserve) kako bi se izbjegli veći potresi i mnogih drugih američkih financijskih institucija – to je načelo djelovalo samo polovično. Naime, profit ubiru banke i bankari, a gubitke snose – svi ostali, od vlade do Središnje banke, od velikih i malih investitora do poreznih obveznika. Porezni obveznici su ti koji će, u krajnjoj liniji, snositi trošak eventualnog (zapravo vjerojatnog) spašavanja Fannie i Freddie, čiji su brokeri i menadžeri (a to čine i svi njihovi kolege na američkoj financijskoj sceni) ubirali mnogomilijunske bonuse, nemoralno goleme zarade, dok su stvari išle dobro. Kad zaškripi – vlada i Središnja banka pojavit će se poput spasonosne plave konjice u vesternima.

Financijsko spajanje
To je, uostalom, bio i jedan od zastrašujućih poučaka nedavnog spašavanja Bear Stearnsa, investicijske banke koju je iz kolapsa izvukla Središnja banka: nisu bili u krivu oni koji su upozoravali da će nakon toga neodgovorno ulaganje i ubiranje golemih zarada postati potpuno legitimno i, zapravo, bez rizika, jer u slučaju kolapsa zove se upomoć vlada. Dakako da je prva ideja koja vladi pada na pamet – financijsko spašavanje, jer radi se o “bankama koje su previše velike da bi ih se pustilo da propadnu”. Propast Fannie i Freddie i Indy Mac ili Bear Stearns prije njih značilo bi nepodnošljivo masovan gubitak radnih mjesta, potpuni kaos na hipotekarnom i tržištu nekretnina, lančane kolapse i posrtanje na Wall Streetu. Također, ako vlada ne bi podmetnula leđa i spriječila potpuni kolaps Fannie i Freddie, to bi dodatno oslabilo ionako već slabi dolar. Ali, kritičari miješanja vlade u tržišne afere, uz već spomenutu moralnu pouku o stimuliranju neodgovornog i preko svake mjere rizičnog ponašanja investicionih banaka, dodaju i zamjerke koje sarkastično govore o “Marxu na Wall Streetu” (misle, dakako na Karla, ne na Groucha ili Harpa Marxa) i cinično konstatiraju kako je “socijalizam na američkom tržištu nekretnina živ i zdrav”.

George Bush: Možemo imati povjerenja u temelje našeg gospodarstva

Predsjednik George Bush izjavio je da je američko gospodarstvo pokazalo zavidnu čvrstinu tijekom – kako je rekao – nedavne kreditne krize i drugih ekonomskih nedaća. Na tiskovnoj konferenciji u Bijeloj kući Bush je rekao kako očekuje da će Sjedinjene Države biti ‘jače nego ikada prije’ nakon što prebrode sadašnje ekonomske probleme. ‘Možemo imati povjerenja u temelje našeg gospodarstva’, rekao je Bush. Govoreći ponajviše o ekonomskim pitanjima, on je iznio potankosti o vladinim mjerama podrške najvećim stambenim kreditorskim kompanijama Freddie Mac i Fannie Mae, te ponovio svoj poziv Kongresu da ukine zabranu na nove naftne bušotine na moru. Istodobno, čelnik američke Središnje banke Ben Bernanke izjavio je pred Kongresom da je američko gospodarstvo sučeljeno s brojnim problemima. U najnovijem izvješću američkog ministarstva rada kaže se da su veleprodajne cijene robe skočile prošli mjesec za gotovo 2 posto, odnosno ukupno za više od 9 posto u zadnjih 12 mjeseci, najviše od 1981. godine. Nakon izjave Bernankea da je američko gospodarstvo sučeljeno s dvojnom opasnošću usporavanja ekonomskog rasta i povećanja inflacije, cijene nafte pale su za više od 9 dolara po barelu. U međuvremenu, organizacija zemalja izvoznica nafte, OPEC, snizila je svoju procjenu globalne potražnje za naftom u ovoj godini. Kako je objavljeno, OPEC procjenjuje da će potražnja za naftom ove godine porasti samo za malo više od milijun barela dnevno, 70 tisuća manje nego što je prvotno bilo prognozirano. Smanjena potražnja pripisuje se jačim mjerama štednje nafte, kao i usporenom rastu ekonomija u razvijenim zemljama.
(VoA)

MMF: Manje štete

promo

HEP – čuvar industrijske kulturne baštine Hrvatske

promo

Stručnjaci koji razumiju tehnologiju i poslovanje bit će pokretači nove ekonomije

Međunarodni monetarni fond prognozira da rastuće cijene hrane i energenata neće štetiti globalnom gospodarstvu u onoj mjeri kako se prethodno strahovalo. Prognoza MMF-a je da će u nadolazećim mjesecima svjetska ekonomija zabilježiti rast od više od četiri posto – prvi put od srpnja prošle godine. Samo prije tri mjeseca Međunarodni monetarni fond predviđao je da postoji 25 posto šansi da će se svijet naći u recesiji. Iako je globalna gospodarska situacija ‘prilično teška’, Fond predviđa rast od četiri posto i u sljedećoj godini. Međunarodni monetarni fond pogotovo upozorava na opasnost od inflacije, koja prijeti i industrijskim velesilama a i zemljama u razvoju. Također, s američke gospodarske scene – vijest da je u lipnju gradnja obiteljskih kuća pala za 5 posto, na najnižu razinu u posljednjih 17 godina. Ovaj podatak objavljen je dan nakon što je Nacionalna udruga građevinskih poduzetnika priopćila da je povjerenje potrošača u tržište nekretnina na rekordno niskoj razini. Američko ministarstvo rada javlja o rastu broja podnositelja molbi za socijalnu pomoć nezaposlenima.
(VoA)