Po prvi puta otkad postoje podaci hrvatski tekući račun bilance plaćanja na kraju 2012. ostvario je suficit.

Premda skromnih 35,4 milijuna eura, odnosno tek 0,08 posto BDP-a, ta brojka pokazuje da se domaće gospodarstvo po trgovini roba i usluga konačno našlo u ravnoteži.Suficit tekućeg računa ponajviše je posljedica nižeg deficita na računu roba, odnosno blagog rasta izvoza i smanjenja uvoza uz dobru turističku sezonu. Pad uvoza odražava slabu domaću potražnju što ne čudi s obzirom na broj nezaposlenih građana i petu godinu recesije. Na računu usluga porasli su i prihodi i rashodi, no jači je bio rast prihoda što je rezultiralo povećanjem suficita za 3,3 posto godišnje. Pri tome su prihodi od putovanja dosegnuli 6,8 milijardi eura što je za 212 milijuna eura više nego u 2011.

"Rekordna 2008. kada je ostvareno 7,5 milijardi eura prihoda od putovanja još uvijek nije dostignuta. Veći broj turističkih dolazaka i noćenja u odnosu na 2008. uz istovremeno niže prihode od putovanja upućuje na zaključak da se turisti u krizi nisu odrekli putovanja, ali su potrošnju prilagodili trenutnoj neizvjesnosti", komentar je analitičara Raiffeisen banke.Deficit na računu dohotka iznosio je 1,5 milijardi eura ili 4,1 posto manje, a slabašni su ostali i kapitalni priljevi. Neto priljev kapitala iznosio je 445 milijuna eura što je za čak tri četvrtine manje nego 2011. Direktne strane investicije u Hrvatsku iznosile su 973 milijuna eura.