Svjetska banka zabrinuta je zbog mogućih posljedica najavljenog novog paketa mjera mirovinske reforme, koja je dogovorena na sastanku Vlade i predstavnika umirovljenika u srijedu, izjavio je tijekom jučerašnjeg upoznavanja s novinarima novi šef Svjetske banke za Hrvatsku Andras Horvai. Horvai je naglasio kako je najavljena reforma zapravo novo opterećenje privatnom sektoru, koji već i sad nosi veliki teret u hrvatskom gospodarstvu. Ukupna suma od četrnaest milijardi kuna koje je ova odluka priskrbila umirovljenicima znači kako će se za ta sredstva uzeti po deset tisuća kuna iz prihoda svakog zaposlenog građanina ove zemlje, što je zasigurno zabrinjavajuća činjenica, misle predstavnici Svjetske banke. Sanja Madžarević-Šujster, viša ekonomistica Svjetske banke dodala je kako postoje određene implikacije na fiskalnu stabilnost, ali u Svjetskoj banci su zbog ove reforme i dalje zabrinutiji za one koji žive bez ikakve mirovine.

Fiskalna disciplina
Horvai je rekao kako je prije svega važno da se u sustavu poput hrvatskog, gdje čak pedeset posto bruto domaćeg proizvoda odlazi na državnu potrošnju, održi primjerena fiskalna disciplina. Nove promjene koje je vlada dogovorila s predstavnicima Stranke umirovljenika ne idu u smjeru sprječavanja ranijeg odlaska u mirovinu, već udaljavaju Hrvatsku od plana postizanja uravnoteženog proračuna koji je jedan od glavnih preduvjeta uspješnog ulaska i opstanka u Europskoj uniji. Ipak, Hrvatska nije jedina zemlja u kojoj se država mora uhvatiti ukoštac s reformom mirovinskog sustava, niti je to novi problem, već je to rasprava koja u svijetu traje već više od dvadeset godina, izjavio je Hermann von Gersdorff, menadžer sektora socijalne zaštite Svjetske banke u Hrvatskoj. Nijedna reforma nije došla preko noći, rekao je i dodao kako postoji konsenzus jer svi žele da umirovljenici dobro žive, ali to mnogo košta i postavlja se vrlo logično pitanje tko će i kako će to platiti. Neke države već su povukle radikalne poteze poput povećavanja dobne granice za odlazak u mirovinu sa 65. na 67. godina života, kao Njemačka i Finska.

Loše raspoređivanje
Vrijeme prije izbora svakako nije dobro za donošenje novih politika u reformi mirovinskog sustava, složili su se predstvanici Svjetske banke. Početna reforma mirovinskog sustava koja je donesena još 1998. godine, a započeta 1999. bila je dobra i trebalo bi je se držati i ne zastranjivati. Postoji stvarna opasnost da u budućnosti mlada generacija radnika, naprimjer onih samozaposlenih, honorarnih i zaposlenih povremeno, prestane plaćati doprinose u potpunosti, a nakon toga će se naći u situaciji da kad budu dovoljno stari za mirovinu nema novca iz kojeg bi im se isplaćivala mirovina. Gersdorff je ocijenio kako su i u relativnom i apsolutnom iznosu mirovinski doprinosi u Hrvatskoj zapravo dobri, ali kako bi ih se trebalo bolje rasporediti tako da od njih imaju koristi sve skupine umirovljenika. Umirovljavanje u pedesetim godinama više nije dozvoljeno, jasan je bio Gersdorff.

Novac za one koji već imaju povlastice

Ova reforma donijela je još novca skupinama umirovljenika koji već uživaju određene povlastice, a u Hrvatskoj postoje ljudi koji žive bez ikakve mirovine i tu bi reforma trebala ciljati, misli Madžarević-Šujster. Naglasak bi osim na pravednijoj raspodjeli unutar mirovinskog sustava trebao biti na daljnjem osnaživanju drugog stupa mirovinskog osiguranja, koji je svakako jedna od dobrih strana domaćeg mirovinskog sustava. Nadalje, svi su predstavnici banke naglasili kako je nužno da se daju poticaji za kasniji odlazak u mirovinu, da ljudima bude jasno da će ako duže rade imati veće mirovine, što nije pravilo u svim slučajevima, a trebalo bi biti. Da bi reforma uspjela, osim poticaja kasnijem odlasku u mirovinu potrebne su mjere destimulacije ranijeg odlaska u mirovinu poput “kazni” koje bi mlađi umirovljenici plaćali.