Mogućnost recesije s dvostrukim padom nije vjerojatna, ali je ipak ne treba ignorirati, kazao je Peter Dixon, glavni ekonomist londonske podružnice njemačke Commerzbanke tijekom drugoga ovogodišnjeg Macroeconomic Outlooka Hypo Alpe-Adria banke, pod medijskim pokroviteljstvom Poslovnog dnevnika. O dubini krize govori i činjenica da je prošlogodišnji rast globalnog BDP-a bio najsporiji od završetka Drugoga svjetskog rata. Očekuje se da bi ove godine globalni BDP mogao porasti za 4,6 posto, ponajviše zahvaljujući Aziji. O snazi azijskoga gospodarstva govori i podatak da je volumen trgovine u Aziji u posljednje dvije godine rastao mnogo brže od svjetskog prosjeka. “To implicira da je trgovina unutar Azije rasla mnogo brže nego trgovina između Istoka i Zapada”, istaknuo je Dixon. Što se tiče najvećega svjetskog gospodarstva, onog američkog, Dixon je naglasio kako će rast američkoga gospodarstva u drugom polugodištu biti mnogo sporiji jer će izostati efekt popunjavanja zaliha, ponajviše zaslužan za prekid negativnog trenda. “Ne predviđam recesiju s dvostrukim padom iako je možda bliže nego što mislimo”, tvrdi Dixon. Dixon smatra da je američko tržište rada u recesiji doživjelo najsnažnije potrese od 1945., a stopa nezaposlenosti najviša još od početka osamdesetih godina. Iako su američke tvrtke agresivno rezale najveći trošak – trošak rada – otpuštajući pritom brže od pada industrijske proizvodnje, pozitivna posljedica jest da je produktivnost porasla, no troškovi rada oštro su pali.

Italija slična Grčkoj
Dixon se osvrnuo i na europsku dužničku krizu, kazavši kako su najranjivije države s velikim deficitima i visokim razinama zaduženosti. “To čini Grčku velikim problemom, ali ni Italija nije daleko od toga. Španjolska u tom pogledu ne daje razloga zabrinutosti. No Španjolska je i dalje vrlo ranjiva zbog visoke razine zaduženosti privatnog sektora te potrebe restrukturiranja gospodarstva. Irska ima velik deficit, ali i nisku razinu zaduženosti”, smatra Dixon. Međutim, ne bori se samo Europa sa sve većom zaduženošću. Prema Dixonovim riječima, javni dug u razvijenim državama svijeta skočit će do 2011. na 43 bilijuna dolara, 53 posto više nego 2007. godine. Najveći javni dug imat će SAD, gotovo 6 bilijuna dolara, te Japan 3,7 bilijuna dolara. Što se tiče valuta, Dixon predviđa u sljedećih godinu dana slabljenje eura prema dolaru na razinu od 1,2 dolara za euro. Na slabljenje zajedničke europske valute utjecat će kontinuirana zabrinutost za koheziju Europske monetarne unije te brži američki ekonomski oporavak od europskoga. Švicarski franak i dalje će biti jak u odnosu na euro i trebao bi se stabilizirati na razini od 1,3 franka za euro do kraja godine. Na jaki franak ponajviše će utjecati stav švicarske središnje banke (SNB) prema kojem više nema rizika od deflacije u Švicarskoj pa su nove devizne intervencije SNB-a manje vjerojatne. Makroekonomske prognoze za Hrvatsku predstavio je Hrvoje Stojić, glavni ekonomist Hypo Alpe-Adria banke. Iako se do sada predviđao pad ovogodišnjeg BDP-a za više od dva posto, revidirane analize kazuju kako će BDP 2010. pasti za oko 1,7 posto, istaknuo je Stojić. Manjem padu BDP-a ponajviše je pridonijela dobra turistička sezona. U 2011. konačno bi trebalo doći do rasta gospodarstva, i to za 1,6 posto u osnovnom scenariju. “Na održivost oporavka proizvodnje mogla bi se dodatno negativno odraziti predstojeća restrukturiranja državno potpomugnutih industrija, poput brodogradnje. No srednjoročnu potencijalnu stopu rasta od dva posto moguće je ostvariti tek napuštanjem ekstenzivnog modela rasta u korist intenzivnog modela temeljenog na jačanju produktivnosti, reformama na strani ponude, tehnološkoj obnovi te političkoj stabilnosti”, kazao je Stojić.

Pužev korak
Oporavak “puževim korakom” svojevrsna je specifičnost hrvatskog, ali i gospodarstava jugoistočne Europe. Naime, države poput Poljske, Češke, Slovačke ili Slovenije mnogo će brže oporaviti osobnu potrošnju i industrijsku proizvodnju. Za nekadašnje godišnje stope rasta od četiri ili pet posto Stojić tvrdi da ih ne vidi ni u srednjem roku. U kratkom roku ne treba očekivati ni znatniji uzlet domaćeg izvoza zbog posustajanja oporavka glavnih hrvatskih vanjskotrgovinskih partnera i daljnjeg restrukturiranja bilanci domaćega privatnog sektora. Što se tiče inflacije, kratkoročno će ostati niska, ali bi srednjoročno moglo doći do njezina povećanja. Srednjoročno Hrvatskoj prijeti i stagflacija. Sljedeće nas godine očekuje i vanjska zaduženost viša od 110 posto BDP-a, ponajviše zbog zaduživanja države zbog zakašnjele fiskalne prilagodbe, nešto slabije kune, viših troškova vraćanja starih dugova i pada BDP-a. “Deficit proračuna ove bi godine mogao dosegnuti sedam posto BDP-a. Danas, kada bruto financiranje države premašuje 17 posto BDP-a, a očekivana cijena refinanciranja srednjoročno premašuje potencijalnu stopu rasta, podsjećamo na nužnost temeljite fiskalne konsolidacije”, kazao je Stojić. Stojić drži da je neminovno da će javni dug uskoro dosegnuti 60 posto BDP-a, što je razina koja narušava povjerenje investitora. Stojić se osvrnuo i na Vladinu ambiciju iz Programa gospodarskog oporavka da u 10 godina sreže deficit za 3-postotna boda. “Prosječni fiskalni rezovi u eurozoni u tri godine iznosili su 4,5 posto”, kazao je Stojić.

Što ako…

MMF kao pozitivan signal
Na pitanje glavnog urednika Poslovnog dnevnika Darka Markušića što će se dogoditi ako sljedeće godine ne dođe do rasta hrvatskog BDP-a, direktor Ekonomskih istraživanja Hypo Alpe-Adria banke Hrvoje Stojić odgovorio je kako ne želi spekulirati o tome. Na pitanje hoće li izborna godina povećati deficit ako ne dođe do angažmana MMF-a, Stojić smatra da će Hrvatska zatražiti usluge MMF-a ako to bude potrebno. “Angažman MMF-a poslat će pozitivan signal investitorima”, kazao je Stojić.

Potencijal privatizacije
Ako prihodovna strana proračuna podbaci, to će dovesti do novoga kratkoročnoga zaduživanja, smatra Hrvoje Stojić. “No država mora znati da i privatizacija državnih udjela ima velik financijski potencijal”. Na pitanje može li Hrvatska što naučiti iz pozitivnih primjera Švedske ili Poljske, Stojić smatra da te države mnogo brže usvajaju reforme i imaju mnogo veći udjel izvoza u BDP-u.

Četiri scenarija budućnosti eurozone

Najbolje od svih
Mogućnost – 10 posto
Periferne članice eurozone, poput Grčke, Španjolske, Italije, Portugala i Irske, uspiju srediti stanje svojih javnih financija, ali i povećati svoju konkurentnost u odnosu na jezgru Europske monetarne unije.

Bihevioralni laboratorij

Ova tvrtka koristi inovativan alat za zapošljavanje i razvoj zaposlenika

Vrhunski stručni tim

Od ordinacije s jednom stomatološkom stolicom do centra za najzahtjevnije dentalne zahvate

Transferi
Mogućnost – 60 posto
Dužnička kriza unutar eurozone znatnije se ne pogoršava u budućnosti, ali jedanput kada se postojeći paket pomoći iscrpi, potreban je novi paket. Ovome scenariju Commerzbanka daje najveće šanse.

Europa dviju brzina
Mogućnost – 10 posto
Članice Europske monetarne unije priznaju kako periferne članice ne mogu osigurati fiskalnu disciplinu kakvu ima jezgra Unije. U želji za očuvanjem monetarne unije Europska unija ukida sadašnji euro i usvaja dvostruki monetarni sustav s valutom “Neuro” za sjeverne članice te valutom “Sudo” namijenjenom južnim članicama monetarne unije.

Raspad EMU
Mogućnost – 20 posto
Raskid među članicama je težak, ali nije potpuno nemoguć. Inicijativa za raspad Europske monetarne unije može doći iz dva pravca. S jedne strane periferne članice mogu biti izbačene iz EMU, a tu je mogućnost njemačka kancelarka Angela Merkel već spomenula. S druge strane Njemačka može odlučiti kako više ne želi podupirati ugovor o monetarnoj uniji.

Visoke kamatne stope po kojima se zadužujemo dodatno potenciraju taj problem
Po pitanju BDP-a se mogu složiti s analitičarima Hypo-a koji smatraju da ćemo u ovoj godini zabilježiti pad dohotka koji je više nego izvjestan. No, što se tiče prognoza o rastu u naredne dvije godine, bojim se da je i on upitan ukoliko se nastavi s ovakvom politkom. Ako se bude bježalo od nužnih mjera za restruktuiranje i ograničavanje proračunske potrošnje koji zapravo zatvaraju prostor za financiranje nekakvih kapitalnih projekata, onda u pitanje dolazi i najavljeni skromni rast. Očekujem daljniji rast vanjskog duga jer se bužetski deficit ne financira iz vlastitih izvora. Isto tako visoke kamatne stope po kojima se zadužujemo dodatno potenciraju taj problem. Što se tiče inflacije, mislim da ona neće biti toliko veliki problem.
Josip Budimir, član Uprave Francka

Možda sam ja pod nekim lošim dojmom, no nisam siguran da će BDP do kraja godine rasti
Slušajući ove analize Hypo banke rekao sam jednom kolegi da izgleda da su ovi analitičari na sebe uzeli obvezu širenja optimizma. Možda sam ja pod nekim lošim dojmom, no nisam siguran da će BDP do kraja godine rasti. Naravno, statistika je zanimljiva kategorija s kojom se svašta da napraviti te se možda i dobije rasta BDP-a. Vanjski dug će zasigurno rasti. Već se sada govori o novom zaduženju u studenome. Ukoliko je državni rashod povećan, a prihodi smanjeni – matematika je jasna. Samo mi nije jasno gdje je tu kraj. Inflaciju u narednom razdoblju ne očekujem, prvenstveno jer je potražnja na hrvatskom tržištu jako mala. No, tu je i praksa HNB-a da održi tečaj.
Ante Mandić, predsjednik Uprave IN2

Bitno da nam ostanu dostupni i povoljni izvori financiranja i da budemo likvidni
Kao predstavnik gospodarstva ja, prema svim pokazateljima, ne očekujem nekakava rast. Slažem se s rečenim da je nekakav značajniji rast u gospodarstvu moguć tek 2012. Nama je bitno da nam ostanu dostupni i povoljni izvori financiranja i da budemo likvidni. Nadam se da će vansjki dug ostati na razini onog iz tekuće godine, no svijesna sam da to ovisi o mnogo čindbenika. Gospodarstvenici su opterećeni s nizom fiskalnih i parafiskalnih opterećenja te očekujem da će se dijelom tvrtke rasteretiti kako bi mogle više ulagati u sebe. Inflaciju ne očekujem i mislim da ne bi ona bila dobra ni za koga.
Dorotea Effenberger, predsjednica Uprave Tahografa

Sljedeća godina je izborna te je nerealno očekivati da će Vlada biti sprema na neke veće uštede
Mislim da BDP u ovoj i narednoj godini neće rasti. Sljedeća godina je izborna te je neralno očekivati da će Vlada biti sprema na neke veće uštede. Cijena socijalnog mira je visoka i još će rasti. Imamo težak gospodarski oporavak i još uvijek postoji trend slabog zapošljavanja, a što znači da je još smanjeno povjerenje potrošača. Stava sam da prije 2012. godine nije realno očekivati neki ozbiljniji rast. Vanjski dug će rasti, a nisam siguran kako će se u narednom razdoblju servisirati i što će to značiti za domaće tržište. Dok je Rohatinski guverner HNB-a ne očekujem inflaciju.
Saša Jurković, direktor portala posao.hr

Kratkoročno jedini način financiranja rastućeg deficita je novo zaduživanje
Uzevši u obzir postojeću strukturu BDP-a te općenito stanje hrvatskoga gospodarstva, teško je za očekivati da gospodarski rast u 2011. godini može biti viši od 1-2%, koliko iznosi i upravo prezentirana procjena analitičara. Nažalost, za očekivati je da će oporavak odnosno gospodarski rast Hrvatske kaskati za EU i regijom zbog specifičnih strukturnih problema s kojima se susreće hrvatsko gospodarstvo. Bez značajnih rezova, odnosno promjena modela fiskalne, industrijske i monetarne politike nije realno očekivati veće stope rasta. Vezano uz vanjski dug, odnosno problem zaduženosti uopće, ako nemamo snage za provođenje reformi i rezove u javnoj potrošnji onda je kratkoročno jedini način financiranja rastućeg deficita novo zaduživanje. Vezano uz inflaciju, s obzirom na stanje potražnje te očekivani niski rast BDP-a za očekivati je stabilne cijene te niske stope inflacije i u sljedećim razdobljima.
Goran Horvat, partner u KMPG Croatia

Ovakvom razinom gospodarske aktivnosti ne možemo financnirati tekuće potrebe
Analitičar Hrvoje Stojić je jako dobro prikazao situaciju u Hrvatskoj i prijetnje koje nam dolaze u narednoj godini. Činjenica je da će naš oporavak definitivno kaskati za zamljama regije. Mislim da je postignut koncenzus svih ekonomskih stručnjaka u Hrvatskoj kako će se morati ići u reforme jer je već danas postalo bjelodano da s ovakvom razinom gospodarske aktivnosti ne možemo finacnirati tekuće potrebe. Kako je 2011. godina izborna, Vlada će i ove i iduće godine imati veliki deficit koji se može pokriti samo zaduživanje, da li na domaćem ili na inozemnom tržištu. Očekujem da će zbog svega toga vanjski dug i dalje rasti. Neka poboljšanja očekujem tek od 2012. godine. Inflaciju ne vidim kao moguć problem.
Željko Čović, predsjednik Uprave Genere