EN DE

Stroža kontrola fondova

Autor: Iva Biondić
06. prosinac 2007. u 06:30
Podijeli članak —

Novi pravilnik o dozvoljenim ulaganjima definira ograničenja ulaganja fondovske industrije

U godini koja slijedi čekaju nas značajne promjene na domaćem tržištu kapitala, a sve s ciljem prilagođavanja zahtjevima Europske unije. Uvod u njih je dao novi Pravilnik o dozvoljenim ulaganjima i ograničenjima ulaganja otvorenih investicijskih fondova s javnom ponudom koji je Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga donijela prošlog četvrtka. Njime su definirana nova, stroža ograničenja ulaganja fondovske industrije, ali su i dane postavke budućeg (transparentnijeg) izvješćivanja o radu i ulaganju domaćih fondova. I dok se dosta pisalo o tome da postoje (dionički) fondovi koji poentiraju na ulaganju u nelikvidne dionice kojima se trguje uz male promete i veliki cjenovni spread, novi Pravilnik značajno ograničuje “manevarski” prostor domaćih fond managera. Tim više što ograničava ulaganje domaćih fondova na vrijednosnice koje, ako u slobodnoj prodaji (eng. free float) imaju manje od 20 posto dionica, moraju imati tržišnu kapitalizaciju free floata veću od 100 milijuna kuna. Primjerice, u sadašnjoj JDD kotaciji tek polovina društava ima free float veći od 20 posto. Ako kao jednu od mjera likvidnosti dioničkog dijela portfelja domaćih dioničkih i uravnoteženih fondova uzmemo ulaganje u dionice sastavnice dioničkog indeksa CroEMI, čini se da su rijetki fondovi koji u većoj mjeri neće morati prilagođavati svoj portfelj zahtjevima novog Pravilnika. Anketa koju je TO ONE sredinom listopada proveo među domaćim dioničkim i uravnoteženim fondovima klasificirala je njihov dionički portfelj na 30. rujna i, između ostalog, izloženošću dionicama sastavnicama CroEMI-a. Naime, polazilo da od pretpostavke da se u sastavu dioničkog indeksa CroEMI nalaze najlikvidnije dionice hrvatskog tržišta kapitala. Naravno, rezultati ove ankete informativnog su karaktera i treba imati na umu da se portfelj određenog fonda s vremenom mijenja. Od trinaest dioničkih fondova koji su u značajnijoj mjeri tada ulagali u dionice hrvatskih izdavatelja tek njih dvoje, PBZ Equity i Raiffeisen C. Europe, svoje rezultate je temeljio na ulaganju u “velike dionice”, dok su čak četiri fonda u dionice CroEMI indeksa uložila manje od trećine hrvatskog dioničkog portfelja (FIMA Equity, FIMA Maximum, ST Global Equity i ZB aktiv; za Iliriku JIE nisu dostupni podaci).

već od 5 € mjesečno
Pretplatite se na Poslovni dnevnik
Pretplatite se na Poslovni Dnevnik putem svog Google računa, platite pretplatu sa Google Pay i čitajte u udobnosti svoga doma.
Pretplati se i uštedi




U godini koja slijedi čekaju nas značajne promjene na domaćem tržištu kapitala, a sve s ciljem prilagođavanja zahtjevima Europske unije. Uvod u njih je dao novi Pravilnik o dozvoljenim ulaganjima i ograničenjima ulaganja otvorenih investicijskih fondova s javnom ponudom koji je Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga donijela prošlog četvrtka. Njime su definirana nova, stroža ograničenja ulaganja fondovske industrije, ali su i dane postavke budućeg (transparentnijeg) izvješćivanja o radu i ulaganju domaćih fondova. I dok se dosta pisalo o tome da postoje (dionički) fondovi koji poentiraju na ulaganju u nelikvidne dionice kojima se trguje uz male promete i veliki cjenovni spread, novi Pravilnik značajno ograničuje “manevarski” prostor domaćih fond managera. Tim više što ograničava ulaganje domaćih fondova na vrijednosnice koje, ako u slobodnoj prodaji (eng. free float) imaju manje od 20 posto dionica, moraju imati tržišnu kapitalizaciju free floata veću od 100 milijuna kuna. Primjerice, u sadašnjoj JDD kotaciji tek polovina društava ima free float veći od 20 posto. Ako kao jednu od mjera likvidnosti dioničkog dijela portfelja domaćih dioničkih i uravnoteženih fondova uzmemo ulaganje u dionice sastavnice dioničkog indeksa CroEMI, čini se da su rijetki fondovi koji u većoj mjeri neće morati prilagođavati svoj portfelj zahtjevima novog Pravilnika. Anketa koju je TO ONE sredinom listopada proveo među domaćim dioničkim i uravnoteženim fondovima klasificirala je njihov dionički portfelj na 30. rujna i, između ostalog, izloženošću dionicama sastavnicama CroEMI-a. Naime, polazilo da od pretpostavke da se u sastavu dioničkog indeksa CroEMI nalaze najlikvidnije dionice hrvatskog tržišta kapitala. Naravno, rezultati ove ankete informativnog su karaktera i treba imati na umu da se portfelj određenog fonda s vremenom mijenja. Od trinaest dioničkih fondova koji su u značajnijoj mjeri tada ulagali u dionice hrvatskih izdavatelja tek njih dvoje, PBZ Equity i Raiffeisen C. Europe, svoje rezultate je temeljio na ulaganju u “velike dionice”, dok su čak četiri fonda u dionice CroEMI indeksa uložila manje od trećine hrvatskog dioničkog portfelja (FIMA Equity, FIMA Maximum, ST Global Equity i ZB aktiv; za Iliriku JIE nisu dostupni podaci).




U uravnoteženih fondova situacija je malo povoljnija. Više od dvije trećine dioničkog portfelja u likvidnim dionicama imali su CEBA Balanced, Erste Balanced, PBZ Global te Raiffeisen Balanced. Dionički porftelj uložen u hrvatske dionice Aureus Balanceda, HPB Dynamica, KD Balanceda, ST Aggressivea te ST Balanceda sadržavao je manje od trećine vrijednosti u “velikim” dionicama, dok podaci za uravnoteženi fond Ilirike Investmentsa nisu bili dostupni. Obzirom da je kao rok za usklađivanje strukture portfelja dano šest mjeseci, biti će zanimljivo pogledati u kome će smjeru krenuti domaća fondovska industrija u idućoj godini, ali i dioničko tržište. Naime, ovaj je Pravilnik tek uvertira za ukidanje JDD kotacije. Što se tiče dijela Pravilnika koji definira izvješćivanje o radu fonda, svakako će investitorima biti zanimljiv dio koji se odnosi na transparentnost ulaganja imovine fonda. Naime, na web stranici svakog pojedinog društva će najkasnije do 10. dana po proteku izvještajnog tromjesečja morati osvanuti podaci o deset najvećih ulaganja zajedno s postotnim udjelom u vrijednosti fonda, ali i izloženost fonda prema neuvrštenim dionicama (!). Naravno tu će svoje mjesto naći i podaci o geografskoj izloženosti portfelja, valutnoj izloženosti, izloženosti portfelja prema vrstama vrijednosnica odnosno gospodarskim sektorima.




Napomene i metodološka objašnjenja
Podaci o vrijednostima udjela preuzeti su sa www.to-one.com, a izvor podataka su društva za upravljanje fondovima. Podaci o imovini pod upravljanjem fondova preuzeti su od Hrvatske agencije za nadzor financijskih usluga. PGP (Prosječan Godišnji Prinos) od početka rada izračunat je anualiziranjem promjene vrijednosti udjela fonda od početka rada fonda do 31.10.2007. dana zaključenja ovog priloga. PGP za fondove koji posluju kraće od godinu dana nije izračunavan. TO ONE ocjena rizičnosti je matematička mjera volatilnosti fonda na dan 31.10.2007. godine. Metodologija izračuna i objašnjenje TO ONE ocjena rizičnosti potražite na www.to-one.com. Ocjena rizičnosti za fondove koji posluju kraće od 6 mjeseci nije izračunavana. Metodologiju prikaza podataka o fondovima te izbor podataka za ovo izdanje, pripremila je tvrtka TO ONE. Ipak, ni TO ONE ni časopis Investitor ne mogu dati jamstvo za točnost ni potpunost podataka, niti ih se može smatrati odgovornima za eventualnu štetu koja može proizaći iz korištenja podataka danih u ovom izdanju. Izneseni komentari i ocjene osobni su stavovi autora. Dani podaci, ocjene i komentari nisu nagovor na kupnju ili prodaju udjela u fondovima. Prinos u proteklom razdoblju nije indikator ni jamstvo budućih prinosa.




Autor: Iva Biondić
06. prosinac 2007. u 06:30
Podijeli članak —
Komentirajte prvi

Moglo bi vas Zanimati

New Report

Close