Relativno snažan rast depozita (koji uključuju depozitni novac, štedne te oročene kunske i devizne depozite) nastavljen je i tijekom listopada. Naime, krajem promatranog mjeseca ukupni depoziti dosegnuli su 165,4 milijardi kuna ili 18,5 posto više u usporedbi sa stanjem na kraju listopada 2005. godine. Navedena stopa rasta najviša je od studenoga 2002. godine te je samo potvrda ovogodišnjeg snažnijeg priljeva depozita u bankovni sustav.

Kuna sve poželjnija
Dominatno je to posljedica rasta kunskih depozita (obuhvaćaju i kunske depozite s valutnom klauzulom) koji su u odnosu na prošlu godinu porasli za 18,8 milijardi kuna (67 posto) dosegnuvši 46,8 milijardi kuna. U promatranom jednogodišnjem razdoblju štednju u obliku kunskih štednih i oročenih depozita ponajviše je povećao sektor stanovništva (za 66 posto ili iznad 9 milijardi kuna) utječući tako direktno na odnos kunskih i deviznih depozita u ukupnom sustavu. Naime, zbog zamjetno bržih stopa rasta kunskih depozita omjer između kunskih i deviznih depozita spustio se ispod 2, odnosno devizni su depoziti bili svega 1,9 puta viši od kunskih (u listopadu 2005. godine bili su 3,2 puta viši). Devizni depoziti (koji su tijekom listopada, nakon dva mjeseca uzastopnog godišnjeg pada, zabilježili blago povećanje vrijednosti od 0,6 posto) iznosili su 86,9 milijardi kuna. Od navedenog iznosa nešto više od 73 milijuna kuna odnosilo se na štednju građana u stranim sredstvima plaćanja, koja je u odnosu na stanje iz kraja listopada 2005. godine zabilježila relativno skroman rast od 1,7 posto. Sektor poduzeća krajem promatranog mjeseca u poslovnim je bankama u obliku štednih i oročenih deviznih depozita imao 11,9 milijuna kuna, što je 8,8 posto manje na godišnjoj razini, ali i 6,2 posto više u usporedbi sa stanjem na kraju rujna 2006. godine. Također, treba uzeti u obzir da je većina devizne štednje denominirana u eurima pa je jačanje kune prema euru imalo negativan utjecaj na rast deviznih depozita na mjesečnoj i godišnjoj razini. Depozitni novac dosegnuo je 31,6 milijarde kuna što je 25,7 posto više na godišnjoj razini (najviši godišnji rast od svibnja 2003. godine).

Utjecaj HNB-a
Rastu depozita na mjesečnoj razini (4,3 milijardi ili 2,7 posto u odnosu na kraj rujna) najviše je pridonio priljev u obliku depozitnog novca čiji je mjesečni prirast iznosio 1,9 milijardi kuna. Pri tom je najveći rast depozitnog novca na mjesečnoj razini zabilježen na temelju priljeva iz nebankarskih institucija (809 milijuna kuna) te trgovačkih društava (671 milijun kuna). Devizni kunski i oročeni depoziti na mjesečnoj razini rasli su 1,7 milijardi, a kunski 663 milijuna kuna. Navedeni mjesečni prirast kunskih oročenih i štednih depozita najniži je u ovoj godini, na što je utjecala i izmjena odluke HNB-a o minimalnim potrebnim potraživanjima. Rast deviznih depozita potvrdio je oporavak koji je započeo u ljeto, a nastavljen je tijekom rujna i listopada.

Zrinka Živković-Matijević, ekonomska analitičarka Raiffeisen Consulting