Imovina banaka u travnju se spustila na 402 milijarde kuna, pokazali su podaci središnje banke.

Prema njima, to je i najniža razina bilance banaka unatrag tri godine, a još bi bi dublje u povijesne podatke trebalo zaroniti kad je posrijedi veličina mjesečnog pada. U travnju je, naime, bilanca bankarskog sektora pala za čak 4,7 milijardi kuna, pri čemu su, primjerice, oročeni depoziti u odnosu na ožujak otklizali za 2,7 milijardi. Najvećim dijelom to je rezultat smanjenja oročenja stanovništva (za 1,3 milijarde, na 143,2 mlrd.) i poduzeća (za 850 milijuna, na 16,5 mlrd.). Brojke koje podosta odskaču od uobičajenih mjesečnih pomaka na prvu se loptu zgodno uklapaju u dugo prisutan trend pada pasivnih kamata, kao i u najave uvođenja poreza na kamate na štednju, što je za 2015. Vlada obznanila upravo u travnju.

Za približno polovicu travanjskog smanjenja bilance i razine depozita, međutim, zaslužan je tečaj, tj. jačanje kune. Euro je tijekom travnja prema kuni oslabio 0,75 posto, sa 7,66 na 7,60 kuna. Time je smanjena kunska protuvrijednost (u bilancama dominantnih) deviznih izvora s jedne i plasmana vezanih uz stranu valutu s druge strane. No, čak i kad se npr. iz 1,8 milijardi kuna travanjskog pada depozita građana (po oročenim 1,3 mlrd., a ostatak po štednim depozitima te transakcijskim računima) isključi utjecaj tečaja, i dalje ostaje značajno mjesečno smanjenje njihovih depozita. U HNB-u objašnjavaju da su u travnju još neki 'papirnati' razlozi pridonijeli iskazanom padu depozita. Do kraja tog mjeseca banke su morale preknjižiti depozite klijenata za koje nisu uspjele pribaviti podatke o OIB-u, te ih iskazati na način da su same sebi protustranka. 

Zbog tog preknjižavanja iščezlo je oko 260 milijuna kuna depozita klijenata. U HNB-u, također, kažu da zasad zapravo nema značajnijih odstupanja. U prva četiri mjeseca devizni su depoziti (i poduzeća i stanovništva) efektivno pali 1,4 milijarde kuna, što je, kažu, manje nego u istom razdoblju lani, s tim da je prošle godine kod kunskih depozita poduzeća istodobno bio zamjetan efekt fiskalizacije gotovine. Oscilacije su od mjeseca do mjeseca uobičajene pa bi se tako u svibnju na razinu depozita mogla odraziti npr. isplata dividende HT-a. Takav utjecaj ne bi trebalo imati Agrokorovo preuzimanje Mercatora jer se ono financira kreditnim linijama izvana. No, ta će se operacija odraziti na statistiku inoduga i ulaganja RH u inozemstvo.