Pet stambenih štedionica (Raiffeisen, Prva stambena, Wüstenrot, PBZ stambena i HPB stambena štedionica) dosad je građanima ukupno odobrilo oko 50.000 kredita vrijednih gotovo pola milijarde eura. Premda je riječ o velikom broju kredita, u javnosti, pa i u samim štedionicama, prevladava mišljenje kako se na planu kreditiranja moglo postići i daleko više. Analitičari ističu kako su u drukčijim uvjetima poslovanja naše štedionice mogle dodijeliti čak 100.000 kredita, odnosno razriješiti dvaput više stambenih problema.

Svjetska iskustva
Poznavatelji prilika ističu da štedionicama za dosezanje spomenutog nivoa kreditiranja nije trebalo dati ništa posebno nego im je od početka njihova rada jednostavno trebalo osigurati iste uvjete poslovanja kakve imaju slične stambene štedionice u svijetu. Naime, uz redovno kreditiranje i našim je štedionicama još od početka rada trebalo omogućiti međufinanciranje građana, ta im je pak mogućnost dana prije nepune dvije godine, odnosno tek nakon sedam godina rada, ali i međufinanciranje pravnih osoba – građevinara im još nije omogućeno. Tek u takvim uvjetima bilo bi moguće da čak 90-ak posto prikupljenih depozita, što je prema ocjenama financijskih stručnjaka, optimalan omjer, štedionice plasiraju u stambene kredite. Sada hrvatske štedionice u kreditiranje stanogradnje prosječno usmjeravaju tek 55 posto depozita. Stanje bi se moglo prevladati uvođenjem novih modela kreditiranja, pri čemu se napose misli na potrebu uvođenja međufinanciranja pravnih osoba tj. građevinara. “Već godinama tražimo od države da nam omogući izravno financiranje gradnje. Uvjereni smo kako bi jedino izravnim financiranjem, (i)li zajedno s građevinarima, u konačnici građani mogli doći do još novih stanova, ali po povoljnije”, kaže Zdravko Anđel, čelnik Wüstenrota. Dodaje i kako se htjelo problem riješiti na način kako to rade štedionice u Austriji, zemlji koja ima najdužu tradiciju (90-ak godina) stambene štednje. Ističe i kako su se u Austriji razvili kvalitetni oblici suradnje stambenih štedionica, građevinskih tvrtki i građana

U 22 mjeseca 15.000 kredita
I u Raiffeisen štedionici ističu kako im nisu jasni motivi države vezani uz “kočenje” odobravanja međufinanciranja pravnih osoba. Istina, u dvije godine otkada je uvedeno međufinanciranje fizičkih osoba stanje se poboljšalo, o čemu govori i da se samo u godinu dana obujam kreditiranja građana uvećao četiri puta. Štedionice su u 22 mjeseca odobrile oko 15.000 kredita za međufinanciranje građana od 250 milijuna eura. Najviše kredita među štedionicama, ukupno gotovo 14.000, dosad je dala Raiffeisen štedionica. Vodeća u odobravanju tzv. kredita za međufinanciranje građana je Wüstenrot.

Nikola Prskalo