Narodna banka Srbije uspjela je lani obraniti ciljanu baznu inflaciju (cijene koje se slobodno određuju), što je iznosila 5,4 posto, ali je zato ostvarila gubitak od 100 milijuna eura, što pokazuje da je plaćena visoka cijena kada se inflacija drži pod kontrolom samo mjerama monetarne vlasti. U središnjoj banci s ponosom iznose kako su dvije godine uzastopno uspjeli održati baznu inflaciju u projiciranom okviru između četiri i osam posto, ali zato ukupan trošak iznosi više od 300 milijuna eura. U usporedbi s prethodnom godinom gubitak je dvostruko manji jer je središnja banka u 2006. godini na sterilazaciji, odnosno poništenju viška novca potrošila više od 200 milijuna eura, pa je vicepremijer Božidar Đelić predlagao smjenu guvernera Radovana Jelašića zbog njegove upornosti da pod svaku cijenu održi inflaciju u projiciranom okviru.

Zamjerke guverneru
Zbog gubitka koji se na koncu svaljuje na porezne obveznike mnogi su skloni rezonirati da se takvom politikom više gubi nego dobiva. I ovoga puta guverner doživljava kritike od stručne i široke javnosti zbog politike koju vodi NBS. Guverneru se zamjera što je dio deviznih rezervi držao u dolarima, pa je banka na tečajnim razlikama izgubila 14 milijardi dinara, odnosno 175 milijuna eura. Za razliku od prethodne dvije godine u 2008. NBS i uz pooštrene monetarne politike, što znači da su troškovi povećani, ne uspijeva održati inflaciju u granici od osam posto na godišnjoj razini. Krajem lipnja inflacija je već narasla na 6,1 posto, a prema prognozama monetarne vlasti krajem godine će u najboljem slučaju iznositi 12,1 posto. Koliko će iznositi ovisi i o novoj vladi i njezinoj fiskalnoj politici. U NBS-u je s velikom rezervom primljena izjava ministra financija Mirka Cvetkovića, budućeg premijera, o povećanju mirovina za 10 posto u rujnu. Povećanje je iznuđeno zahtjevom stranke umirovljenika bez koje se nije mogla sastaviti proeuropska vlada. Guverner Radovan Jelašić traži da se smanje ostali troškovi u javnoj potrošnji, osobito kada je riječ o skupoj i glomaznoj državnoj administraciji. Prema novom Zakonu o vladi srbijanski ministarski kabinet imat će 23 ministara i četiri potpredsjednika vlade i u tom pogledu će biti među najbrojnijim u Europi. Buduća vlada bit će suočena i s manjkom u proračunu od 437 milijuna eura koliko joj je potrebno da vrati dugove vanjskim vjerovnicima.

Vraćanje dugova
Za razliku od vlade u NBS-u s vidljivim zadovoljstvom ističu kako je središnja banka inozemnim kreditorima vratila 598,9 milijuna dolara u što je uključeno i 231,9 milijun dolara koliko iznosi prijevremeno vraćen dug MMF-u. Na koncu 2007. godine NBS je raspolagao sa 14,2 milijarde dolara deviznih rezervi, što predstavlja povećanje za 2,3 milijarde dolara u usporedbi s prethodnom godinom. U 2008. godini došlo je do neznatnog smanjenja deviznih rezervi, najvećim dijelom zbog izdataka u obrani vrijednosti dinara u vrijeme produbljene političke krize kada je dinar počeo gubiti vrijednost u odnosu na euro. U međuvremenu je dinar ojačao tako da je vrijednost eura pala sa 83,86 na 78,9 dinara, što je najveća ovogodišnja vrijednost domaće valute. U gospodarstvenim krugovima porast vrijednosti dinara dočekana je na nož jer ugrožava isplativost izvoza i omogućava povećanje vanjskotrgovačkog deficita koji predstavlja jednu od najvećih slabosti srpske ekonomije. Vanjskotrgovački deficit bilježi povećanje od 41 posto, što se smatra pogubnim za makroekonomsku stabilnost jer, prema upozorenju ekonomista, može doći do sloma deviznog sustava, tim prije što je vanjski dug u stalnom porastu.