Beograd – Od 39 banaka, koliko ih posluje u Srbiji, kod dvije trećine je izmijenjen vlasnički kapital u korist inozemnih banaka, koje su pohrlile na srbijansko financijsko tržište. Pomama za srbijanskim bankama dogodila se u posljednje dvije godine nakon što su prošle kroz čistilište, oslabađajući se tzv. negativnoga kapitala, odnosno potraživanja od nelikvidne domaće privrede. Četiri najveće domaće banke nisu mogle preživjeti financijsku dubiozu u kojoj su se našle jer su ih vlasti odlučile žrtvovati. Istodobno su vlasti spašavale poduzeća koja su im dugovala. Početkom 2002. godine ugašene su Beogradska banka, Invest banka, Beobanka i Jugobanka, koja se službeno nalazi u procesu likvidacije, a njihova je imovina izložena prodaji.
Poslije temeljitog čišćenja počela je invazija inozemnih banaka na srbijansko financijsko tržište. Raiffeisen banka prva je probila led još u srpnju 2001. godina sa stopostotnim inozemnim financijskim kapitalom.

Raiffeisen probio led
Raiffeisenov dolazak uslijedio je poslije poziva tadašnjeg premijera Zorana Đinđića, koji je s dosta menadžerske umješnosti objasnio da će onaj tko dođe prvi imati najveću korist. Njegovu prognozu potvrdila je Raiffeisen banka, koja se nalazi na prvome mjestu po ukupnoj aktivi i plasmanu sredstava. Njezinim primjerom krenule su s godinu-dvije zakašnjenja mnoge inozemne banke, koje posluju kao domaće banke, ali s inozemnim kapitalom. Zbog visokog rizika poslovanja sve su krenule s “debelim” kamatama koje su još daleko iznad razine u njihovim domicilnim državama. I pored visokih kamata, osiromašeno gospodarstvo poput crkvenog miša bilo je prinuđeno zaduživati se jer je to bio jedini način preživljavanja. Zbog visoke zarade koja je prelazila 40 posto u odnosu na uloženi kapital inozemne banke krenule su u preuzimanje domaćih banaka tako da ih je blizu 30 već kupljeno. Najintezivnija prodaja dionica domaćih banaka zabilježena je lani s time da je i 2006. godina počela s kupnjom preostalih banaka. Očekuje se da će u prvoj polovici godine sve banke u Srbiji osim Komercijalne za koju su vlasti odlučile da ostane s većinskom domaćem kapitalom prijeći u ruke inozemnih banaka. Dobra zarada na financijskom tržištu podigla je cijenu domaćih banaka tako da su neke poput Nacionalne štedionice prodale svoje dionice za pet puta veću cijenu od knjigovodstvene. Pred prodajom većinskog dijela kapitala nalazi se Vojvođanska banka za koju postoji veliko zanimanje. Niška AIK banka koja drži prvo mjesto na burzi u pogledu prometa kapitala nalazi se u privatnom vlasništvu sedmorice domaćih tajkuna.

Jelašić koči zaduživanje
Očekivanja domaćih financijskih vlasti da će dolazak velikog broja inozemnih banaka povećati međusobnu konkurenciju, što bi izazvalo pad kamata, iznevjerena su jer su banke našle zajednički jezik tako da je stvoren dojam kako postoji bankarski kartel. Radovan Jelašić, guverner Narodne banke Srbije u predizbornoj kampanji kao član stranke G 17 obećavao je biračima smanjenje kamata, ali do toga nije došlo. Kada je postao guverner, Jelašić je započeo svojevrsni “rat” s poslovnim bankama kako bi spriječio dvije nepovoljne stvari za makroekonomsku politiku.
Prva se odnosi na sprječavanje prevelike zaduženosti Srbije jer su banke unosile jeftin kapital u zemlju gdje su ga preko kreditnih aranžmana prodavale po znatno većoj cijeni, a druga na smanjivanje uzimanja kredita od stanovništva radi utjecaja na obuzdavanje rasta inflacije, što je stavljena kao prioritetna zadaća ovogodišnje ekonomske politike.
Stručnjaci za financijski sektor procjenjuju da je središna banaka unaprijed izgubila “sukob” s poslovnim banakama bez obzira što je Jelašić najavio poduzimanje netržišnih mjera.

Devizne rezerve još u ‘čarapama’

U pogledu strukture valutnoga kapitala polovicom 2005. godine domaći je kapital zastupljen sa 66,8 posto, a inozemni s 33,2 posto. Kada je riječ o vlasničkoj strukturi, privatni kapital sudjeluje sa 63,9 posto, društveni sa 16, a državni 20,01 posto. Domaći je kapital porastao zahvaljući narasloj deviznoj štednji koja je dosegla 2,2 milijarade eura. Procjenjuje se da se još oko 40 posto deviza nalazi “u čarapama”. U tom pogledu bankama predstoji značajan napor da tu deviznu rezervu pretvore u vlastiti depozit.

Stanovništvo ‘gladno’ kredita

Domaće je stanovništvo gladno gotovine pogotovo od kada je ukinut ček na poček, koji je služio kao beskamatni kredit. Zaduženost građana još je niska, negdje oko 140 eura u prosjeku, ali je posljednjih mjeseci jako poraslo zanimanje za potrošačke kredite, što pokazuje podatak da su samo u studenome banke odobrile dvjesto milijuna eura potrošačkih kredita. NBS je propisao poslovnim bankama da iskazuju efektivnu kamatu kako bi građani znali unaprijed na čemu su. Međutim, mnogi to shvate kada zbog nemogućnosti da redovito otplaćuju kredit izgube imovinu danu pod hipoteku. U Srbiji je pored Mladića i Karadžića najteže naći jamce. Banke preko kreditnog biroa imaju uvid u kreditnu sposobnost građana i njihovu zaduženost tako da se onima koji su registrirani kao neredoviti u otplati kredita ne odobravaju novi.

veliki uspjeh

RoboCup 2026: Hrvatski učenici među najboljima na svijetu u robotici i umjetnoj inteligenciji

Potvrda izvrsnosti

Partner koji pokreće razvoj i raste zajedno s hrvatskim gospodarstvom