Ministarstvo financija, prema kazivanju njegova ministra Mirka Cvetkovića, odlučilo je zaustaviti daljnje odobravanje licencija za osnivanje novih banaka dok se ne prodaju preostale domaće banke u kojima država ima znatan kapital. Cvetković je obećao kako spomenuto ograničenje neće dugo trajati kako bi se izbjegle moguće pritužbe na zatvaranje domaćeg financijskog tržišta. U 2008. godini država će natječajima ponuditi na prodaju svoj kapital u kragujevačkoj Credy banci, Privrednoj banci iz Pančeva i u Srpskoj banci. Država ima kapital u još devet banaka, od 36 koliko ih posluje u Srbiji. Preostala je prodaja kapitala u manje atraktivnim bankama, pa je to razlog što država privremeno zaustavlja tzv. greenfield ulaganja u bankarski sektor iako ima više zahtjeva od inozemnih banaka da u Srbiji osnuju vlastite banke. Tako Moskovska banka čeka više mjeseci na odluku središnje banke o davanju licencija, ali NBS zasad nije dao odgovor, što je u skladu s odlukom financijskih vlasti o privremenoj obustavi izdavanja licencija.

Suradnja s Rusijom
Osim Moskovske banke postoji inicijativa za dolazak više ruskih banaka zainteresiranih za ulaganja u energetski sektor, promet i turizam. Najviše se spominje Gazprom banka, osobito nakon što je Srbija sklopila sporazum o suradnji s Rusijom u energetskoj oblasti, koji obuhvaća gradnju magistralnog plinovoda, skladište plina i prodaju naftne industrije toj ruskoj kompaniji. Na popisu zainteresiranih banaka nalazi se i Conversbanka Financial Group iz Rusije kao i banke iz Litve i Letonije, ali njihova imena nisu službeno priopćena. U nastojanju da privuče zanimanje inozemnih ulagača za prodaju državnog kapitala u preostalim bankama u tijeku je proces dokapitalizacije više banaka. Država je, prema kazivanju ministra Cvetkovića, već obavila dokapitalizaciju Poštanske štedionice sa 26 milijuna eura. S tom dokapitalizacijom Poštanska štedionica bit će, poslije turbulencija što ih je imala, osposobljena za normalno poslovanje. Krajem prošle godine iz državnoga proračuna ubačeno je u Poštansku štedionicu 16 milijuna eura kako bi se pokrili gubitci. Na upriličenoj konferenciji za medije Cvetković je izjavio kako će restrukturiranje Poštanske štedionice biti obavljeno uz financijsku potporu Europske banke za obnovu i razvoj. Osim toga Poštanska štedionica je emitirala 114.780 dionica po pojedinačnoj cijeni od 479,5 eura. Kupnja će trajati do 21. veljače. EBRD je angažiran i u dokapitaliciji Komercijalne banke, koja će ostati u većinskom državnom vlasništvu. Vlasništvo EBRD u toj je banci 25 posto koliki postotak će ostati i nakon dokapitalicije u visini 100 milijuna eura jer je postignut dogovor s državnim vlastima da odnos vlasništva među njima ostane nepromijenjen. Država je u dokapitalizaciju Komercijalne banke sudjelovala sa 40 milijuna eura. S povećanjem kapitala Komercijalna banka kani izaći na financijsko tržište u regiji.

NBS pesimističan
Narodna banka ocjenjuje kako su izgledi na početku 2008. da se ponove lanjski uspjesi bankarskog sektora ograničeni. U NBS-ovu priopćenju se ističe kako su tome razlozi rizici političke prirode. Oni bi, prema mišljenju analitičara središnje banke, za posljedicu mogli imati obaranje kreditnog rejtinga Srbije i negativan utjecaj na percepciju sudionika na financijskim tržištima i kod privrednih subjekata u pogledu budućih makroekonomskih kretanja. Osim užurbanosti u privatizaciji preostalih banaka financijska vlast pripremila je više zakonskih prijedloga što će ih uputiti parlamentu na usvajanje. Riječ je o smanjivanju poreza na zaradu od kamata na deviznu štednju i od trgovanja vrijednosnim papirima na burzi. Predviđeno je da se postojeći porez od 20 posto smanji na 10 posto. Utvrđen je i census za plaćanje poreza na zaradu građana. Porez će platiti oni koji su lani ostvarili veću zaradu od 17.000 eura, dok za strance census iznosi 28,3 tisuće eura.

Stigao novac od prodaje DDOR-a

Novac od prodaje DDOR-a (220 milijuna eura) uplaćen je na zajednički račun dioničara DDOR-a, potvrdio je Cvetković, ali još nije stigao u budžet jer je, kako je objasnio, potrebno da se podijeli i distribuira ostalima koji su sudjelovali u 83 posto prodanog kapitala tvrtke. U prvoj tranši, prema njegovim riječima, država treba dobiti 66 milijuna eura, dok 20 posto uplaćenog iznosa, kako je to predviđeno ugovorom, ostaje deponirano na računu.