HVB Splitska banka nastavila je dobar razvoj tijekom protekle godine i učvrstila svoj status jedne od pet vodećih hrvatskih banaka. Tako je 2005. godine neto prihod prije oporezivanja HVB Splitske banke porastao za 40,4 posto tijekom protekle godine, na iznos od oko 375 milijuna kuna (50,6 milijuna eura). Pritom je neto prihod od kamata porastao za 14,2 posto, odnosno na 627 milijuna kuna, dok su rezervacije za nenaplative kredite spuštene sa 52 milijuna kuna u 2004. godini na samo četiri milijuna kuna. Prihod od provizija porastao je 19 posto, na 225 milijuna kuna, dok je prihod od trgovanja pao devet posto, na 61 milijun kuna. Omjer troškova i prihoda pritom je pao na 55,8 posto. Povrat na dionice prije poreza istodobno je porastao sa 17,7 na 21,6 posto. Tržišni udjel banke, potpomognutom i snažnom suradnjom s Finom, na razini od devet posto.

Dobit HVB-a
HVB Group, njemački zajmodavac, kupio je prošle godine UniCredit SpA te prijavio dobit u iznosu 642 milijuna eura što će konačno omogućiti toj kompaniji da isplati svoje prve dividende u posljednje tri godine. Međutim, ta dobit nije zadovoljila predviđanja analitičara koji su smatrali da bi iznos od 900 milijuna eura bio optimalan za dobitnu brojku.Sama dividenda iznosit će oko 25 centi po dionici, a neto dohodak uspoređuje se i sa 2,4 milijarde eura gubitka protekle godine.Izvršni direktor HVB banke Wolfgang Sprissler prodaje 2,2 milijarde eura loših nekretninskih pozajmica kako bi se riješio imovine koja je potkopavala zaradu još od 1998. godine. Riječ je o dugovima koji se ne vraćaju, te se planiraju prodati drugim zajmodavcima koji su ih spremni naplaćivati.Dionice HVB-a porasle su ove godine za oko 9,1 posto što je ipak manje od 12 posto porasta zabilježenog prošle godine. UniCredit, sa središnjicom u Milanu, ponudio je platiti vrijednost svojh pet dionica za jednu dionicu HVB-a. Ta 19,2 milijarde eura vrijedna akvizicija još je uvijek jedna od najvećih takve vrste u Europi. Talijanska mega banka drži oko 94 posto udjela u HVB-u.Sam HVB zabilježio je troškove restrukturacije u iznosu od 546 milijuna eura, a Unicredit ih očekuje u iznosu od 1,35 milijardi eura tijekom sljedeće tri godine koji će većinom biti utrošeni na otpremnine, relokacijske troškove te ostale troškove vezane uz restrukturaciju pri samom preuzimanju.Otkad je UniCredit preuzeo HVB iz potonjeg je otišlo barem pet osoba redom na izvršnim položajima zbog, kako su naveli: “Neslaganja s novom politikom poslovanja.”

U europskom vrhu
Podsjetimo, u studenom prošle godine Unicredit je preuzeo 93,93 posto HVB-a kao i pravo odlučivanja za HypoVereinsbank, uključujući i HVB-ove povlaštene dionice. Na taj način nastala je deveta po veličini europska banka prema tržišnoj kapitalizaciji. Za nju se očekivalo, a za sada sve ide u skladu s tim očekivanjima, da će imati vodeću poziciju na tržištima Italije, Njemačke i Austrije s jedinstvenom prisutnošću na jednima od najbogatijih regija u Europi. Sve te akvizicije trebale bi, očekuje se, rezultirati poreznim sinergijama većim od 980 milijuna eura godišnje u potpunosti realiziranih do kraja 2008. godine, pri čemu bi 90 posto trebalo biti vezano uz niže troškove.

Societe i KBC u zadnjem krugu

Kao vlasnik Austrijske bankarske skupine Bank Austria Creditanstalt (BA-CA) HVB je prisiljen prodati Splitsku banku od koje se očekuje dobit u iznosu od 700 do 800 milijuna eura. Od pet kandidata za sada su samo tri odskočila svojom ponudom. Riječ je o PKO, Societe Generale i KBC od kojih potonja dva imaju najviše šanse. Iako je KBC preferiran u bankarskim krugovima, još uvijek postoji prepreka u vidu 34 postotnog udjela u Novoj ljubljanskoj banci. Societe generale još nije prisutan na hrvatskom tržištu te se sa znatiželjom očekuje njen sljedeći potez. Poljski PKO još se nalazi u državnom vlasništvu te se postavlja pitanje koliko je takva situacija dobra za Hrvatsku.