Poslovni.hr slavi 20.rođendan
EN DE

Slovenski ustavni sud zabranio objavu podataka o lošim kreditima banaka

Autor: Poslovni dnevnik
16. ožujak 2015. u 22:00
Podijeli članak —
Državne banke dokapitalizirala je država s više od 4 mlrd. eura

Slovenska središnja banka zatražila je provjeru ustavnosti zakona o pristupu informacijama.

Slovenski ustavni sud zabranio je objavu podataka o lošim kreditima banaka u državnom vlasništvu, poništivši neke odredbe zakona o dostupnosti informacija javnoga značaja koji je donesen prošle godine, ali je privremeno bio suspendiran.

već od 5 € mjesečno
Pretplatite se na Poslovni dnevnik
Pretplatite se na Poslovni Dnevnik putem svog Google računa, platite pretplatu sa Google Pay i čitajte u udobnosti svoga doma.
Pretplati se i uštedi

U svom pravorijeku ustavni suci su jednoglasno odlučili da bi eventualna javna korist objave tih osjetljivih poslovnih podataka banaka bila manja od štete koja bi nastala na području slobodne gospodarske inicijative i poduzetništva. Slovenski parlament lani je izmjenama zakona o pristupu informacijama javnog značaja najprije omogućio objavu podataka o lošim kreditima državnih banaka koji su preneseni na tzv. "lošu banku" u procesu njihove sanacije, a nakon toga i objavu loših kredita koji su ostali u bankama i nakon tog prijenosa.

Slovenski ustavni sud zabranio je objavu podataka o lošim kreditima banaka u državnom vlasništvu, poništivši neke odredbe zakona o dostupnosti informacija javnoga značaja koji je donesen prošle godine, ali je privremeno bio suspendiran.

U svom pravorijeku ustavni suci su jednoglasno odlučili da bi eventualna javna korist objave tih osjetljivih poslovnih podataka banaka bila manja od štete koja bi nastala na području slobodne gospodarske inicijative i poduzetništva. Slovenski parlament lani je izmjenama zakona o pristupu informacijama javnog značaja najprije omogućio objavu podataka o lošim kreditima državnih banaka koji su preneseni na tzv. "lošu banku" u procesu njihove sanacije, a nakon toga i objavu loših kredita koji su ostali u bankama i nakon tog prijenosa.

To je učinjeno zbog pritiska javnosti da se sazna tko je odgovoran za loše kredite i "bankarsku rupu" koju je začepila država, dokapitaliziravši banke s preko 4 milijarde eura. Na takve zakonske izmjene reagirala je slovenska središnja banka, tražeći da se zakon privremeno suspendira i provjeri njegova usklađenost s ustavom. Središnjoj banci u tome su se poslije pridružile i Nova Ljubljanska banka (NLB), te Nova kreditna banka Maribor (NKBM), dvije najveće državne banke, čiji su loši krediti lani bili u porastu iako je većina nekvalitetnih kreditnih plasmana iz prošlosti već bila prebačena na lošu banku. 

Autor: Poslovni dnevnik
16. ožujak 2015. u 22:00
Podijeli članak —
Komentirajte prvi

Moglo bi vas Zanimati

New Report

Close