Zaokret u monetarnim politikama vodećih gospodarstava počeo se postupno odražavati na rast domaćih kamatnih stopa, pa se tako nastavio rast prinosa na dužničke vrijednosne papire države, počeli su rasti i troškovi financiranja poduzeća, dok se kod kreditiranja stanovništva još uvijek ne primjećuje znatnija promjena financijskih uvjeta, konstatirao je u srijedu Savjet Hrvatske narodne banke (HNB).

Spominju se i tužbe

Banke će i porez na ekstraprofit prevaliti na leđa građana? HNB: Nije nemoguće

Savjet Hrvatske narodne banke na sjednici u srijedu raspravljao je o tekućim gospodarskim i financijskim kretanjima te usvojio projekciju monetarne politike i polugodišnju informaciju o financijskom stanju, stupnju ostvarenja stabilnosti cijena i provedbi monetarne politike u prvom polugodištu 2022., priopćeno je iz HNB-a.

Kako ističu, slabiji izgledi globalnog gospodarskog rasta i naglašeni inflatorni pritisci potaknuli su središnje banke diljem svijeta na brzo i snažno pooštravanje monetarne politike, što se počelo sve više nepovoljno odražavati i na hrvatsko gospodarstvo.

Negativni inozemni šokovi do sada su više utjecali na domaći prerađivački sektor, zbog njegove osjetljivosti na visoke troškove energije i ograničenja u globalnim lancima opskrbe, dok je uslužni sektor do sada nadvladao poteškoće koje su zahvatile svijet, zahvaljujući snažnoj potražnji nakon ukidanja većine epidemioloških mjera.

U takvim se uvjetima realni BDP Hrvatske u trećem tromjesečju ove godine smanjio u odnosu na prethodno tromjesečje za 0,4 posto, zbog čega se godišnja stopa njegova rasta usporila na 5,2 posto, uz izgledni nastavak slabljenja gospodarske aktivnosti do kraja godine, konstatirali su u Savjetu HNB-a.

Osvrnuvši se na inflaciju potrošačkih cijena, koja je u prvih deset mjeseci 2022. primjetno ubrzala te u listopadu na godišnjoj razini dosegnula 13,2 posto, iz HNB-a su naveli da je ubrzanje domaćih proizvođačkih (u listopadu na godišnjoj razini porasle su 17,9 posto) i potrošačkih cijena ponajprije rezultat visokih cijena energenata te prehrambenih i industrijskih sirovina na svjetskom tržištu, a u istom su smjeru djelovali i pritisci proizašli iz i dalje djelomično prisutnih zastoja u globalnim lancima nabave.

Ubrzavanju inflacije je pridonijela i snažna potražnja za uslugama nakon ukidanja epidemioloških mjera, što se uvelike odnosi na turističku potražnju nerezidenata, kazali su. Pritom se porast potražnje za turističkim uslugama događa u uvjetima porasta ulaznih troškova, nedostatka kvalificirane radne snage i rasta plaća u ugostiteljstvu. Intenzitet rasta opće razine cijena donekle je ublažen ograničavanjem cijena nekih energenata i osnovnih prehrambenih proizvoda.

Poskupljenje energenata pogoršalo je u trećem tromjesečju saldo na računu roba, no učinak tog pogoršanja na ukupan saldo tekućeg i kapitalnog računa bio je najvećim dijelom ublažen iznimno dobrim rezultatima ostvarenim u turističkoj djelatnosti, istaknuli su.

europska zdravstvena politika

Romana Jerković upozorava na opasan zaokret EU-a

Fiskalizacija 2.0

Sigurnost e-računa: “Najveći strah i razlog zašto neki te usluge nude sumnjivo jeftine jest da će oni dilati vaše podatke”

Kod kredita stanovništvu nema znatnijih promjena financijskih uvjeta

Ujedno, u priopćenju su istaknuli da se zaokret u monetarnim politikama vodećih gospodarstava počeo postupno odražavati na rast domaćih kamatnih stopa, pa se tako nastavio rast prinosa na dužničke vrijednosne papire države, a počeli su rasti i troškovi financiranja poduzeća. No, kod kreditiranja stanovništva još uvijek se ne primjećuje znatnija promjena financijskih uvjeta, napomenuli su.

U procesu ulaska Hrvatske u europodručje zbog usklađivanja monetarnog instrumentarija povećat će se višak likvidnosti domaćeg bakarskog sektora, a to će ublažiti pogoršanje uvjeta financiranja domaćeg gospodarstva zbog očekivanog zaoštravanja monetarne politike ESB-a, naveli su iz HNB-a.

Ukupno financiranje poduzeća se na godišnjoj razini nastavilo ubrzavati, ponajprije odražavajući intenziviranje zaduživanja kod domaćih kreditnih institucija. Istovremeno se nastavio i rast plasmana stanovništvu, pri čemu se glavnina kreditne aktivnosti stanovništva i dalje odnosi na stambene kredite.

Iz HNB-a su istaknuli i da je tečaj kune prema euru bio stabilan, pa nije bilo potreba za deviznim intervencijama središnje banke. Tijekom ljetnih mjeseci su se pojavili aprecijacijski pritisci, no oni su bili ublaženi povremenom potražnjom poduzeća za devizama, osobito izraženom u energetskom sektoru zbog skupljih sirovina i energenata. Sudjelovanje u europskom tečajnom mehanizmu i skoro uvođenje eura dodatno su usidrili očekivanja tržišta u pogledu kretanja tečaja, naveli su.

U okviru priprema za uvođenje eura Savjet HNB-a donio je Odluku o provođenju operacija monetarne politike i Odluku o pravilima za puštanje likvidnosti u američkim dolarima, s primjenom od 1. siječnja 2023. Tim odlukama u nacionalnu se regulativu implementiraju smjernice Europske središnje banke kojima se regulira povođenje operacija monetarne politike Eurosustava.

Savjet HNB-a razmatrao je i najnovije ocjene i projekcije ključnih makroekonomskih veličina koje su, obzirom na činjenicu da Hrvatska uskoro postaje članicom europodručja, po prvi puta izrađene uvažavajući pretpostavke i procedure Europske središnje banke (ESB). Slijedeći ustaljene prakse Eurosustava, guverner HNB-a Boris Vujčić makroekonomske projekcije za Hrvatsku predstavit će domaćoj javnosti nakon što ESB objavi makroekonomske projekcije za europodručje, navodi se u priopćenju.

Savjet HNB-a dao je suglasnost Nadzornom odboru Partner banke da Petar Repušić obavlja funkciju predsjednika uprave, a Luka Čulo funkciju člana uprave te banke, zaključuje se.